Meine Homepage
Zurück

 

APOTEKA

 

ANEMIJA ( I )

AKO STE ANEMICNI - ZAPAMTITE I OVO :

Umor je uobicajeni simptom anemije - manjka crvenih krvnih stanica.
Anemija je cesca u zena.
Uzrok anemije je pomanjkanje zeljeza u organizmu.

Dagnje, kamenice, krvavice i jetrica glavni su izvor zeljeza zivotinjskog podrijetla. Suprotno tvrdnjama "travara", iz biljaka se ne dobiva mnogo zeljeza !
Izuzetak su persin, luk, soja, psenica, grah, bob, leca i slanutak.
Nazalost, ove biljke nisu dio svakodnevne prehrane.

Probavni organi koriste tek oko 25 % zeljeza iz namirnica zivotinjskog podrijetla manje od 5 % iz biljaka.
Teini, koji se nalaze u mnogim biljkama / posebno u caju /* dodatno smanjuju asimilaciju zeljeza, dok je vitamin C podstize.

 

ANALIZA URINA ? STO KAZU NALAZI ? (I dio)

Izgled i boja mokrace otkrivaju kakvo je zdravlje. Od samog pocetka medicinske znanosti, te u istocnjackom nacinu lijecenja, urinu se pridaje velika vaznost u dijagnosticiranju bolesti. Prvenstveno se dobivaju dragocjeni podaci o promjenama mokracnih putova, funkcije bubrega, ali i sustavnih bolesti ili bolesti metabolizma. Analiza urina osnovna je pretraga koja se radi kod svakog poremecaja mokrenja. Jednostavnom pretragom test trakama dobiva se prvi , orijentacijski nalaz, a detaljni nalazi potrebni za lijecenje dobivaju se pretragom sedimenata urina. Sastav mokrace odreduju metabolicki procesi kao skup kemijskih i energetskih procesa u tijelu i sposobnost bubrega da preradi tvari koje u njih donosi krv. Bubrezi su ustvari filtri koji filtriraju krv. Mokracni aparat podrazumijeva bubrege, mokracni mjehur i mokracne kanale. Konacni proizvod filtriranja krvi je mokracna kiselina ? ustvari proizvod metabolizma purina.

 OPCE OSOBINE MOKRACE:

Hrana koju jedemo, tjelesne aktivnosti ili psihicka napetost vide se u mokraci.

 

smanjivanje

Normalni nalaz

Povecanje ili nenormalne osobine

KOLICINA

Manje od 500 ml oznacava oliguriju: visa se u svim infektivnim bolestima. 0 ( nula) oznacava anuriju: visa se izmedu ostalog prilikom opstrukcije ( kalkulozna anurija)

20 ml na kg tjelesne tezine, tj. 1300 do 1500 ml za 24 sata ( najcesce se pregleda sva kolicina mokrace izlucene u toku 24 sata). Danju se izlu?i oko 80% a no?u svega 20 % od ukupne kolicine.

Vise od 2000 ml ozna?ava poliuriju: sve vrste dijabetesa (secerni, bubrezni i insipidni) kao i kod intersticijalnih nefritisa.

BOJA

zuta kao slama ili bezbojna: kronicni intesticijalni nefritis. Blijedozuta ili bezbojna tako?er ukazuju na dijabetes i pretjerano uzimanje tekucina. zuta boja poput naran?e nalazi se kod premalog unosa teku?ine, pretjeranog znojenja, proljeva ili povisene tjelesne temperature. Mutna ili bjelicasta poput mlijeka moze biti znak pijurije ? prisustva gnoja u mokraci zbog upale mokracnih putova ( cistitis, pijelonefritis..).

zuta kao limun ili nesto tamnija. Ovisi  o pigmentima mokrace: (urokroma, uroeritirina, uroporfirina i urobilinogena. Uz patoloske procese na boju mokrace utjecu hrana i lijekovi.

Mrka kao mahagonij u slucajevima zutice, krvavo crvena kod hematurije. *  Crvena boja ukazuje da u njoj ima krvi ali i ako se jela hrana  koja sadrzi ciklu.

Mutna mokra?a moze biti i znak prisustva limfe, koja prenosi vecinu masnoca iz hrane iz debelog crijeva. Mutna i tamna  mokraca ukazuje na mozebitnost povecane koncentracije fosfata ( pove?an unos povr?a i vo?a), urata (povecane kolicine mokracne kiseline), oksalata (zbog velikog unosa spinata, kakaa, caja ili badema), tamnu boju moze uzrokovati i kontaminacija urina fekalijama zbog lo?e higijene.

Sme?e jantarna boja ukazuje na povecane kolicine bilirubina u krvi i mokraci, zbog npr. Ciroze jetre, zastoja zuci ( kamenac), ili zbog virusnog hepatitisa.

MIRIS

 

Slab.

Miris jabuke u toku acetonurije.

PH

Smanjuje se ( povecava kiselost) kod dijabeticara. Kisela mokraca ukazuje na uzimanje namirnica zivotinjskog porijekla, ili mjesovite hrane, te kod intenzivnog fizickog rada.

4,8 ? 7,4 

Za vrijeme probave u zelucu izlucuje se alkalna mokraca, dok je u fazi probave u crijevima kisela.     

Pove?ava se ( smanjena kiselost) kod bubreznih insuficijencija. Ukazuje takoder da u prehrani prevladava hrana biljnog porijekla.

ZRAK

 

Kod zdrave osobe nema izbacivanja zraka u tijeku mokrenja.

Izlucivanje zraka mokrenjem znaci pneumaturiju. Ona najcesce nastaje kod sigmoidnog diverikuligisa koji osteti mjehur.

SPEC. TEZINA

Smanjuje se u tijeku poliurije koja nije dijabetickog porijekla.

A 15ŗC, 1015 - 1030

Smanjuje se kod bubreznih insuficijencija.

  • Hematurija je postojanje krvi u mokraci. Uzrok hematurije moze se samo priblizno utvrditi mokrenjem bez prekida u tri razlicite posude. Ako je krv jednako vidljiva u sve tri posude, vjerojatno je hematurija uzrokovana poremecajem rada bubrega. Ako je u trecoj posudi najvise krvi uzrok moze biti mjehur ili donji dio mokracovoda. Ako je hematurija ocitija u prvoj posudi vjerojatno je uzrok  u mokracnoj cijevi  ( uretri). Posebno je vazan izgled i analiza mokrace djeteta; tragovi krvi u urinu djeteta nisu uvijek lako vidljivi a uzrok moze biti bezazlen do obiteljski naslijedenog ( genetski) poremecaja, ili pak znak akutnog glomerulonefritisa ? posljedica streptokokne upale ili poremecaja u gradi mokracnih putova. Rije? je o poremecaju koji se obicno uoci kod muske djece u prvoj godini zivota.

Stariji muskarci takoder trebaju pripaziti na izgled mokrace. Promjene boje ukazuju na bolesti bubrega ili neke druge bolesti koja neizravno moze biti povezana s funkcijom spolnih organa ( prostata).
Ustvari, sto je mokraca? To je slozena vodena otopina zute boje, bistra, specificnog mirisa, slankastog okusa i sastavljena od organskih i anorganskih tvari.
Njezino se izlucivanje odvija u dvije faze : prvo se stvara primarni urin u glomerulima ? spletu krvnih kapilara bubrega, a u drugoj fazi iz primarne se mokrace upijaju  tvari poput secera i vode pa nastaje sekundarni urin koji se putem kanala  - bubrezna zdjelica ? mokracovod ? mokracni mjehur ? mokracna cijev ? izlucuju iz tijela.

( U nastavku : kemijski sastavi  sedimenti.)

 

ANALIZA URINA ? ?TO KA?U NALAZI ?

Kemijski sastav mokra?e je voda, a 3 % je kruta tvar iz koje se ?ita zdravstvena slika. Tamna i crvena mokra?a ne zna?i da u njoj ima krvi. Koli?ina vode u mokra?i ovisi o starosti, te?ini, fizi?kom radu, preradi tvari iz hrane, stanju bubrega?.
Najva?nije krute tvari su u mokra?i natrij (Na), kalij ( K), kalcij (Ca), fosfati, sulfati, mokra?na kiselina, kreatinin, urobilinogen?
Uz to u mokra?i se nalaze i fiziolo?ki sastojci kao ?to su enzimi ( amilaza, uropepsin), steroidni hormoni, te vitamini u tragovima ( A, B1,B2,B6,C i folna kiselina).

VRIJEDNOSTI MINERALNIH SOLI:

 

Smanjivanje :

Srednje fiziolo?ke vrijednosti:

Pove?anje :

Natrij (Natriurija)

Smanjenje ima va?nost samo kod kontroliranja dijeta bez soli.

3-4 g/l

zavisi o na?inu ishrane.

Pove?anje u mokra?i pojavljuje se kod insuficijencije kore nadbubre?ne ?lijezde- Adisonova bolest.

Kalij (Kaliurija)

Njegovo smanjenje se vidi kod insuficijencije kore nadbubre?ne ?lijezde.

2,5-4  g/l

zavisi o na?inu ishrane.

Kod hiperaldosteronizma ( Konov sindrom).

Kalcij (Kalciurija)

Njegovo  smanjenje se o?ituje kod hipoparatireoizma.

150-250 mg/ 24 sata

zavisi o na?inu ishrane.

Kod hiper paratireodizma (Reklinhauzenova bolest).

Klor (Klorurija)

Smanjenje je znak  da postoje akutna oboljenja s visokom febrilno??u, kada su na vrhuncu.

8-15 g/l

zavisi o na?inu ishrane.

Insuficijencija kore nadbubre?ne ?lijezde.

 

Organske tvari :

 

Smanjivanje :

Srednje fiziolo?ke vrijednosti:

Pove?anje :

Amino kiseline ( odre?ivanje ukupne koli?ine)

 

0,10-0,50 gr/24 sata

Mo?e se udvostru?iti kod leukemije i dijabetesa. Tako?er, mo?e biti znak tubulopatije  ( insuficijencije bubre?nog tubulusa)-/ kod Toni-Debre-Fnaukonijevog sindrom/.

Cistin

 

10-30 mg/24 sata

Cistina u mokra?i mo?e biti i 20 puta vi?e nego ?to je normalno ( cistinurija), naro?ito u tijeku nasljednog metaboli?kog oboljenja. U tom slu?aju cistin se mo?e talo?iti i stvarati kamen.

Askorbinska kiselina ? vitamin C

Visina askorbinske kiseline (askorburija) mo?e se smanjiti na nulu kod skorbuta.

10-20 mg/24 sata

Visina askorbinske kiseline (askorbiurija) pove?ava se poslije anestezije eterom.

Mokra?na kiselina

Smanjivanje vrijednosti  mokra?ne kiseline u mokra?i ( hipourikurija) javlja se prije nabada kostobolje, usporedno s njezinim pove?anjem u krvi.

0,30-0,60 g/l

Na?in ishrane utje?e na visinu izlu?ivanja mokra?ne kiseline: ?to je ishrana bogatija biljnom hranom vrijednost je ni?a.

Pove?anje ( hiperurikurija) mo?e se pove?ati na 4-5 g u tijeku leukemije ali i za vrijeme napada kostobolje.

Tako?er je pove?ana kod gihta i malignog limfoma.

Ureja (du?ik)

Smanjenje du?ika u mokra?i (hipoazoturija) javlja se kod masnih degeneracija jetre i u tijeku bubre?nih insuficijencija.

25-35 g/l

Na?in ishrane utje?e na  visinu ureje u mokra?i (azoturija), ukoliko je hrana biljna, ona je ni?a.

Pove?anje du?ika u mokra?i ( hiperazoturija) javlja se kod bolesti koje prati visoka temperatura, tijekom ?e?erne bolesti i nekih otrovanja kao npr. fosforom, antimonom.

Kreatinin

Smanjenje se javlja u tijeku bubre?nih insuficijencija ( od 0,05 gr/l).

1-2 g/l

Visina je jedna od rijetkih stalnih vrijednosti kod jedne te iste osobe !

3 g/l  u tijeku miopatija.

Urobilin

 

U tragovima

Pove?anje ( urobilinurija) u mokra?i javlja se kod oboljenja jetre i u svim slu?ajevima u kojima dolazi do ve?eg uni?tavanja crvenih krvnih zrnaca.

Glukoza ? u mokra?i se javlja samo kod trudnih ?ena, ali se tada radi o galaktozi

?e?eru iz ?enskog mlijeka. Stalno prisutan ?e?er u mokra?i ( glikozurija) zna?i naj?e??e da postoji pove?ana koli?ina ?e?era u krvi: znak je ?e?erne bolesti. Ako je koli?ina ?e?era u krvi normalna, posrijedi je bubre?ni dijabetes, koji se o?ituje o?te?enjem bubre?nih cjev?ica.

Proteini ( bjelan?evine) i albumini: ina?e ih nema u mokra?i.  Pri naporima i promjeni polo?aja tijela mogu se na?i tragovi albumina. Albuminurija ( pove?anje albumina) ako je ve?a od 2 g/24 sata, znak je nekog bubre?nog oboljenja. Ne postoji nijedna nefropatija bez albuminurije.  Posebna vrsta proteina ( bjelan?evina) se nalazi u mokra?i kod osoba koje su oboljele od mijeloma kostiju.

Ketonskih tijela ima mnogo kod akutnih oboljenja koja su pra?ena visokom temperaturom ?( tifus, malarija). Jaka acetonurija se javlja kod te?kog dijabetesa, pred komu, kao i kod acetonemje djece.

SEDIMENTI MOKRA?E:

-stani?ni elementi :

 

NORMALNI NALAZ

PATOLO?KE VRIJEDNOSTI

Prijelazne plo?aste stanice

Na?e ih se nekoliko

Kod pojave karcinoma prijelaznih stanica, kada ih je vi?e od 500/min.

 

Cilindri

Srednja vrijednost im je od 0-1 u vidnom polju.

Vi?e od 5  kod zapaljenja mokra?nih putova. Kod bubre?nih o?te?enja (nefritis) na?u se granulirani cilindri, ponekad i eritrocitni. U posljednjem slu?aju gotovo uvijek postoji i albuminurija. Tako?er su prisutni kod nekih bubre?nih bolesti, temperature, uzimanje dijuretika, pove?anih fizi?kih napora i kod popu?tanja srca.

 

Eritrociti

Na?e ih se najvi?e 1000.

Eritrocitne cilindre nalazimo kod glomerulonefritisa ? obostrana nebakterijska upala bubrega ? te kod tromboze bubre?ne vene i maligne hipertenzije.

Leukociti

Najvi?e 2000

Pove?ane vrijednosti ukazuju da postoji piurija. Naj?e??e je uzrok oboljenja mokra?nih putova, a mogu biti i drugi uzroci: piosalpingitis ?ena i epididimitis mu?karaca. Ukazuju na upalu bubrega uzrokovanu bakterijskom infekcijom.

Granulati i epiteli

 

Javljaju se kod bolesti bubrega povezanih uz ?e?ernu bolest, virusne bolesti i napore ( granulati), te epiteli su prisutni kod otrovanja te?kim metalima, salicilatima i virusnih bolesti.

 

Treba napomenuti da mokra?a zdrave osobe ne sadr?ava bakterije i da je sterilna, ukoliko postoji sumnja na bakterijsku infekciju mokra?nih putova ( bol, peckanje pri mokrenju, neugodan miris), potreban je test urinokulture kojim se otkriva uzro?nik ( bakterija). Antibiogramom se odre?uje najoptimalniji antibiotik.

Nakon toga, poma?u ?ajevi koji pospje?uju mokrenje, da se u ?to ve?em broju izbace ?tetne tvari iz tijela.

MI

 

ARTROZA

Bolest ne uzrokuje samo starenje organizma ve? i pretjerano tro?enje zglobne hrskavice zbog prevelike tjelesne te?ine ili sportskih napora, te optere?enja na radnom mjestu. Artroza se mo?e obuzdati na nekoliko na?ina, a od ljekovitih biljaka se preporu?uju:

Metvica koja sadr?i eteri?no ulje s mentolom, treslovinu, flavonoide. Uz ostalo pospje?uje probavu i rad ?u?i, djeluje smiruju?i. Primijenjena izvana lagano hladi i osvje?ava te olak?ava pokretljivost ubla?avaju?i bol.

Vrbova kora koja sadr?i prirodni aspirin - salicin koji se u organizmu pretvara u saligenin. Procesom oksidacije nastaje salicilna kiselina. U obliku ?aja koristi kao analgetik, antipiretik i antireumatik.

Borovnica svojim eteri?nim uljem djeluje dijureti?no, toniziraju?e, i kao rubefacijens, poja?ava prokrvavljenost bolnog zgloba, te vodi br?em izlje?enju. Uzima se na vi?e na?ina.

Kopriva je odavnine poznata, uzima se kao ?aj, biljne kapi i kod kupelji.

Ru?marinovo eteri?no ulje i flavonoidi poti?u cirkulaciju, pobolj?ava se protok krvi, tkivo u blizini zgloba ?a?ice bolje se opskrbljuje krvlju i hrskavica se bolje hrani. Koristi se odavnina, kao lijek i kao za?in.

Odoljen ( valerijana) je bogat valepotrijatima i eteri?nim uljima, glavni sastojak je izovalerijanska kiselina koja djeluje umiruju?e i spazmoliti?ki te olak?ava san.

Gavez se koristi kod preloma kostiju, ali i u druge svrhe, a najpoznatiji sastojak je alantoin. Pozitivno djeluje na istro?enu hrskavicu. Oblozi od gaveza, kreme ( masti) i ulja te biljne kapi primjenjuju se izvana na bolni zglob.

Naravno, postoje i druge biljke koje su tako?er u?inkovite kod artroze.

 

APSCES

Svaki apsces po?inje malim gnojnim ?ari?tem. Negdje na ko?i, u ko?i ili pod ko?om. Borba protiv bacila ovisi o imunitetu tijela . Tako?er, na?a nesmotrenost mo?e pridonijeti da se infekcija ubrza.
Kada do?e do zagnojenja rane ili upale ne treba o?ekivati da ?e se ona sama od sebe pove?i i nestati. ?im se negdje na ko?i tijela pojavi neka upala i po?inje prerastati u gnojno ?ari?te, pomo?i ?e ?ELJEZARKA ( Verbena officinalis).
Ona poma?e i u najte?im uznapredovanim slu?ajevima. No, gotovo uvijek ?e biti potrebno da lije?nik malim rezom otvori gnojno ?ari?te, kako bi omogu?io otjecanje gnoja. Bez obzira da li apsces uznapredovao ili ne, pravilno primijenjen oblog od ?eljezarke sprije?iti ?e u svakom slu?aju daljnje napredovanje apscesa. ?eljezarka ?ini otpornijom okolinu gnojnoga ?ari?ta na bakterije koje se vi?e ne mogu ?iriti dalje.
Zagnojeno upaljeno mjesto na ko?i prekrije se komadom ?iste ? sterilizirane gaze odnosno ?to tanjeg platna, a na njega se polo?i KUHANA, JO? TOPLA ?ELJEZARKA. ?eljezarka mora biti zdrobljena i usitnjena, jer je su?ena biljka previ?e voluminozna i neprikladna za rukovanje, a svje?a je tek kratko vrijeme na raspolaganju. Tucana biljka stavi se u vre?icu od gaze i skuha u vodi, zatim se polako iscijedi, a topla kuhana ?eljezarka polo?i se na tanko platno kojim je prethodno prekriveno gnojno ?ari?te.
?im se oblog osu?i, treba postupak na isti na?in ponoviti.
Na taj na?in se mo?e okon?ati ?itav niz po?etnih gnojenja, zaustaviti ona uznapredovala i nakon eventualnog zarezivanje ( lije?nik) gnojne vre?ice brzo ?e ih izlije?iti. NAPOMENA: za oblog ne koristiti vodu u kojoj je kuhana biljka, VE? KORISTITI SAMU BILJKU! Ne stavljajte biljku direktno na oboljelo mjesto, ve? ga prethodno prekrijte tankim platnom. Postupate li ovako, u?inak ?e biti pravi, u suprotnom pogre?no postupate, i ne o?ekujte rezultat.

Ukoliko se lije?enje ?eljezarkom pravilno provodi, mo?e uspje?no djelovati protiv niza ko?nih infekcija.:
protiv kukca ( panaritium);
furunkula, bedrenice ( crni pri?t);
te?kih apscesa na zatiljku i le?ima;
apscesa na znojnim ?lijezdama pod pazuhom;
apscesa na prsnim ? mlije?nim ?lijezdama (kod zastoja mlijeka);
apscesa na goljenici (pokosnici), te kod zagnojenih krvnih izljeva nakon nesre?a;
kroni?nih gnojenja rane,
za lije?enje rane nakon otvaranja gnojna ?ari?ta.

?eljezarkom se mogu uspje?no lije?iti furunkuli nosa, slu?nog kanala, gornje usne : ALI NJIHOVO LIJE?ENJE MORA BITI POD NADZOROM LIJE?NIKA!
Jer, lije?nik je taj koji ?e donijeti odluku da li je potrebno lije?enje odnosno terapija penicilinom ili nekom masti, odrediti vrstu mirovanja i ostale odluke za koje je i ?kolovan.

Ljudska ko?a ?ivi i obnavlja se i umire. Ako oboli ko?a, ona se treba i lije?iti.
Jer: KAKO ?IVI? TAKO I BOLUJE? !

 

ALERGIJE (I)


Imunologija i alergologija su nesumnjivo danas vrlo popularne grane medicine. Odavno je primije?eno da osobe koje su preboljele neku zaraznu bolest sti?u prema tim bolestima izvjesnu otpornost ? imunitet.
Isto tako, primije?eno je da pojedine osobe burno reagiraju ne samo pri ponovnom , nego i pri prvom uzimanju nekih lijekova na koje drugi uop?e ne reagiraju. Tako?er, stara je pojava da pelud cvije?a i drve?a u prolje?e izaziva tzv. peludnu kihavicu.
Prvi dodir sa alergenom ( ?to mo?e biti virus, bakterija, gljiva, parazit, pelud, hrana, lijek) ostavlja informaciju u organizmu, kako bi on ubudu?e mogao prepoznati alergen i na njega djelovati. Reakcija mo?e biti raznolika u intenzitetu i trajanju. Kao odgovor na alergen, u tijelu se stvaraju antitijela, i pri ponovnom dodiru organizma s alergenom dolazi do vezivanja antigena na alergen i do eliminacije antigena, i sve se ve?inom de?ava na miran na?in. U tom slu?aju je stvoren imunitet i zato tijelo ne reagira vi?e tako burno. No, neki puta nije tako, i u ovoj odbrani organizma dolazi do ?tetnih reakcija za sam organizam, nastaje alergijska reakcija i dolazi do o?te?enja tkiva odnosno alergijske bolesti.
Antitijela proizvode bijela krvna zrnca i njihova je zada?a ?titi ?ovje?ji organizam od slijede?ih napada, ali samo od istog alergena, koji je ve? prepoznat i na koji je ve? stvoren imunitet. Organizam je u stanju prepoznati "vlastito" od "stranog", ali se ponekad doga?a suprotno, organizam napada i uni?tava sam sebe.
Kada se alergi?na osoba "susretne" s nekim od napada?a ? alergena ? njezin organizam takav alergen prepoznaje kao napada?a, iako se radi ?ak o mo?da bezazlenim tvarima. Nastaje mobilizacija obrambenog sustava i pokre?e se u uni?tavanje napada?a. Zbog IgE / imunoglobulin/protutijela koje je razli?ito za svakog napada?a, a nalaze se u mastocitima, mastociti po?inju otpu?tati razli?ite jake upalne tvari. Posljedica su svrbe?, ?mrcanje, suzne o?i?
Kod osoba koje nisu alergi?ne , obrambeni sustav je zapamtio alergene kao bezazlene tvari, pa ni?ta i ne poduzima pri susretu s njima. Kod alergi?nih osoba obrambeni sustav burno reagira kao da je posrijedi infekcija te tako nastaju simptomi alergije.
Za otkrivanje, spre?avanje i lije?enje alergijskih bolesti potrebno je poznavati imunolo?ki sustav koji se sastoji od limfnih ?lijezda, ko?tane sr?i, timusa, limfocita raznih vrsta, kao i sam mehanizam njihovog djelovanja.
Imunitet je ustvari stanje specifi?ne otpornosti organizma, ali i preosjetljivost, odnosno alergije. Kod imuniteta je svojstveno da organizam prepozna tu?e, strane tvari i da ih uni?ti i odstrani iz tijela, pri ?emu ponekad nastaju o?te?enja vlastitih tkiva. Uza sve to va?ni su genetski faktori, koji ponekad igraju klju?nu ulogu.
Alergija je ?irok pojam u svom zna?enju: netko je alergi?an na pra?inu, netko na perje, netko na neku osobu.
Medicinska definicija alergije bi glasila kao nenormalne reakcije organizma na specifi?nu tvar ili vi?e njih poznatih pod zajedni?kim imenom alergeni, pa ?ak i onda kada su prisutni u maloj koncentraciji. Reakcija nam nije uro?ena, razvija se u ranim godinama ?ivota i sa staro??u, mnoge alergije se sve manje pojavljuju. Ve?ina alergija je specifi?na, pri ?emu ista osoba ne reagira alergijski na razne alergene. Dijete koje ne voli zeleno povr?e ne mora na njega biti alergi?no, jednostavno ga mo?da ne voli, i to dakako nije alergija. ?ovjek ustvari mo?e biti alergi?an na sve ?to postoji.
Postoje ?etiri tipa alergijskih reakcija, o njima u nastavku.
U nekim obiteljima skoro svi ?lanovi mogu biti alergi?ni u odre?enim oblicima, dok u drugoj toj bolesti mo?e biti podlo?na samo jedna osoba. Ovo opet upu?uje na genetske predispozicije, odnosno naslje?e.
Alergija se pojavljuje kod ljudi koji za to imaju uro?enu sposobnost, ili bolje re?eno nesre?u, koji su izlo?eni ne?emu ?to mo?e izazvati alergiju u vrijeme kada im je imunitet slab i kada su neza?ti?eni. Alergije povezuju i sa ekcemima koje su kao mala djeca imali u ranom djetinjstvu, ali ih se ne sje?aju. Sigurno da postoji ne?to ?to slu?i kao okida? kada do?e do napada alergije. Jedan od ?inilaca je infekcija koja nije tako rijetka u po?etku alergije, ali poslije postaje trajna.
Alergeni su naj?e??e proteinske prirode ( bjelan?evine),bilo ?ivotinjskog, bilo biljnog. Alergijska reakcija mo?e zahvatiti cijelo tijelo, pa nastaje anafilakti?ki ?ok, koji je po ?ivot opasno stanje ? naj?e??e kod uboda insekta ali i kod alergija na lateks ili kikiriki. U takovim slu?ajevima samo hitna lije?ni?ka intervencija spa?ava ?ivot.
Astma je najte?i problem vezan za alergije. Simptomi su ka?ljanje, zaduha i kratak dah zbog su?enja di?nih putova u plu?ima uz pretjerano izlu?ivanje sluzi i upala. Astmu treba shvatiti vrlo ozbiljno.
Pozitivan i ponovljen reakcijski odgovor na izvjesni alergen je dovoljan razloga da se izvr?i "privikavanje" - desenzibilizacija, a dovodi do pobolj?anja stanja velikog broja oboljelih.
Alergidi su ko?ne ozljede alergijskog porijekla, kao ekcemi, koprivnja?a ( urtikarija i dr.).
U slu?aju alergije T- limfociti djeluju u obrani organizma kao stanice "ubojice" i pomaga?i u uni?tavanju alergena. T- limfociti kod alergije mogu biti prisutni, ali ne djeluju normalno, onako kakva im je uloga. Svako daljnje pogor?anje smanjuje njihovu sposobnost do te mjere da se kao posljedica razvija bolest.
Dana?nja znanost ula?e ogromne napore u potrazi za pravim lijekom protiv alergija.
Naj?e??e su gre?ke kada se bolesnik samostalno lije?i uzimanjem sprejeva i kapi bez da se javio svome lije?niku. Tek kada se potvrdi alergija, mo?e se i lije?iti ili ubla?iti.
Alergije su sve u?estalije, a broj ljudi koji se javljaju lije?niku s tim problemom je sve ve?i.
nastavlja se


ALERGIJE (II)

Alergije se naj?e??e pojavljuju kod osoba u dobi izme?u 25 i 34 godine. Mu?karcima prijete i ranije, oko petnaeste godine ?ivota, dok su ?ene podjednako izlo?ene u svim ?ivotnim dobima.
Ako su oba roditelja alergi?na, 75% je vjerojatnost da ?e i dijete biti alergi?no. Dijete ?e ?ak biti podlo?nije alergijama ako je alergi?na majka nego otac.
Ponovno pitanje i odgovor : ?to je alergija ? Jednostavno, lai?ki re?eno, to je preosjetljivost na neku tvar ili vi?e razli?itih tvari.
I naj?e??e pitanje: ?to poduzeti ?
Dati zadovoljavaju?i odgovor je te?ko.
Testiranje na pojedine alergene i cijepljenje odre?enim antitijelima nam ne garantira sigurnu za?titu. Najbolje je da se testiramo sami: svaki put kada se pojave znaci preosjetljivosti, odmah zapisati ?to smo jeli, ?ega smo se dotakli i ?to smo pomirisali. Usporedbom bilje?ki , opaziti ?ete da se neka tvar, jelo, vo?e ili cvijet uvijek pojavi na spisku kad dobijete alergijsku reakciju. Tu ?tetnu tvar koja se ponavlja smatrajte uzrokom preosjetljivosti. ?tetnu tvar ili vi?e njih eliminirajte iz svog jelovnika, ili se ?uvajte dodira s njima.
Kada kakav alergen do?e u dodir sa tijelom ( kao unutra?njost nosa ) nastupa reakcija na povr?ini stanica, u tijelu se stvara neka vrsta 2slike2 alergena i stvara se antigen koji kru?i organizmom i dospijeva do specijalnih stanica krvi - mastocita i bazofilnih stanica. Prisustvo antigena pokre?e ?itava lanac doga?aja na ?ijem se zavr?etku stvara antitijelo koje se zove imunoglobulin E ili skra?eno IgE.
Ova tvar se nalazi u tijelu svakoga od nas , ali u malim koli?inama, dok kod osoba koje pate od alergija nje ima mnogo vi?e. Upravo IgE je samostalan (individualan) za svaki alergen ? zato su i sve alergije specifi?ne. IgE se povezuje za specijalne stanice i nastavlja kru?iti organizmom pri ?emu ne dolazi ni do kakve reakcije. No, ova veza je kao tempirana mina; svaka od ovih osjetljivih stanica reagirati ?e ?estoko slijede?i puta kada se isti alergen pojavi u tijelu.
IgE je specifi?an za svaki alergen, pa slijede?i put kada se isti alergen pojavi, antigen koji nastaje kao rezultat njegove pojave bude privu?en sebi sli?noj tvari na osjetljivoj stanici i na taj na?in se ve?e za molekulu IgE. Rezultat je ne?to kao eksplozija mine: specijalna stanica se raspada ili puca, u njoj se osloba?a histamin, to je tvar koja izaziva najve?i dio alergijske reakcije. Zbog brzine kojom nastaje djelovanje i reakcija, ovo je alergija tip 1, koja se ponekad naziva i trenuta?na alergijska rakcija.
Alergi?ni ljudi obi?no imaju premalo kalcija u organizmu, stoga moraju uzimati ?to vi?e hranjivih tvari koje sadr?e obilje prirodnog kalcija.
U nastavku: alergijske reakcije tipa 2, 3 i 4.

ALERGIJE (III dio)

Do alergijske reakcije tipa II dolazi prilikom transfuzije krvi ili u slu?ajevima ?utice koja se javlja kod beba sa rezus faktorom koje su rodile majke na ? rezus faktorom. Jake alergije na lijekove tako?er pripadaju reakcijama tipa II. Prouzrokuje ih citostati?na reakcija: antigen je vezan za stanicu koja se iscrpljuje reakcijom antigen-antitijelo.

Reakcije tipa III nisu toliko ?este kao one tipa I, pojavljuju se kada je prisutna velika koli?ina alergena, kada se mo?e stvoriti specijalno antitijelo -tzv. talo?e?e antitijelo. Ono se talo?i u pogodnim tkivima ( plu?a), ?to dovodi do njihovog o?te?enja. Ovaj tip alergijske reakcije je zna?ajan, a uglavnom se o?ituje u vidu industrijske astme.

Tip IV alergijske reakcije se aktivira putem limfocita, a nalazi se u ekcemima i kod nekih oblika astme, naro?ito kod onih izazvanih alergijom na hranu. Ve?ina alergija na hranu , pa i kada nije astmati?ne prirode, vrlo vjerojatno ?e pripadati reakciji tipa IV. Ove reakcije obi?no po?inju tek nakon du?eg vremena poslije izlo?enosti uzroku alergije, u nekim slu?ajevima ve? poslije 24 sata ili pak kroz tjedan ili ?ak du?e. Ve?ina nas je upoznata sa ovim tipom reakcije. Ova reakcija je uobi?ajenija kod alergije nego ?to se nekada mislilo.

Alergijska oboljenja mogu se donekle izbje?i. Visokorizi?na godi?nja doba su prolje?e i ljeto. U posljednje vrijeme sve je vi?e alergijskih reakcija.
Vi?e od polovice alergija uzrokuju grinje iz ku?ne pra?ine, a ostali alergeni su perje, pelud, hrana, sunce, lijekovi, razni metali kao srebro i nikal ( nakit), sintetika?
Simptomi su razli?iti i ovise o alergenu i ?ivotnoj dobi. Kao odgovor na alergen mo?e se javiti ekcem, urtikarija, crvenilo, svrbe? ili lju?tenje ko?e, su?enje, suzenje i svrbe? o?iju, za?topan nos, ka?alj, beskona?no kihanje, te i te?e komplikacije u vidu astme ili anafilakti?ki ?ok.
Alergija mo?e biti i psihi?ki uvjetovana. Alergijska reakcija mo?e u nekim slu?ajevima biti trenuta?na ? ubod p?ele, ili pak se razvijati godinama ? na sastav narukvice, prstena, ru?nog sata ili nau?nica. Aktivnost centralnog ?iv?anog sustava mo?e odigrati va?nu ulogu u alergijskoj reakciji. Psihi?ke smetnje mogu pokrenuti alergiju ali samo ako su i drugi alergeni u blizini.
Alergije na pelud, korov i travu izazivaju (uglavnom) smetnje u odre?enom godi?njem dobu, a alergije na grinje i ku?nu pra?inu javljaju se tijekom cijele godine i naj?e??e dovode do astme.
Dobro je ?e??e odlaziti u brda, jer su grinje iznad 1.000 m.n.v.
rijetkost. Redovitim usisavanjem i ?i??enjem tepiha i zavjesa smanjuje se koli?ina i doticaj sa alergenima. Posteljinu valja iskuhavati, a nakit premazati sa bezbojnim lakom za nokte. Sun?ane nao?ale koriste naro?ito one s filtrom, a nosnice iznutra nama?ite uljem kantariona ( Gospina trava).
Umjesto vode bolji su ?ajevi, jer oni ja?aju imunitet. Budite pa?ljivi sa
lijekovima koje tro?ite.
Alergija na pelud je najpoznatija od svih alergijskih reakcija zato ?to je ?iroko rasprostranjena. Nju je i najlak?e dokazati i otkriti. Poznato je da se biljke razmno?avaju na vi?e na?ina, cijepanje, rastom izdanaka ili zaperaka ili pomo?u lukovice. Nijedan od ovih na?ina ne stvara nikakve razlike u usporedbi s mati?nom biljkom. Jedino kod opra?ivanja peludom takove se razlike javljaju. Biljke proizvode mu?ki i ?enski pelud i oni na istoj biljci sazrijevaju u razli?ito vrijeme, tako da pelud ne mo?e biti peludom iste biljke, tako da mu?ki pelud uvijek dolazi sa druge biljke. U sastav sjemena ulazi razli?iti genetski materijal roditelja te se na taj na?in posti?e raznovrsnost i vitalnost biljke.
Opra?ivanje se vr?i na razli?ite na?ine: pomo?u vjetra, insekta, a pojedina?na peludna zrnca su mikroskopski sitna i kroz zrak mogu no?ena vjetrom letjeti kilometrima. Ovo je i obja?njenje za?to bolesnici koji pate od alergije osje?aju pogor?anje kada je vrijeme suho i vjetrovito, a mogu dobiti simptome oboljenja ?ak i u gradu gdje nema razvijenog biljnog svijeta ili ga ima vrlo malo. Nisu sve vrste peluda koji raznosi vjetar alergeni. Javor u gradovima stvara manje alergija od lijeske, johe ili breze, koje se ne nalaze u gradu, ali su u blizini grada. Najvi?e alergija izazivaju trave na pa?njacima i korov u vrtu.
Miris mo?e tako?er izazvati nadra?aj, ali u tom slu?aju je izaziva? alergije miris a ne pelud.
Za vrijeme opra?ivanja biljaka ( kada cvatu), za bolesnike je to najgori period; ljeska cvate ve? u velja?i sve do travnja, topola i vrbe u o?ujku i travnju. Topola donosi plod u svibnju, a on zna biti vrlo neugodan pa treba izbjegavati sadnju ?enskih topola u gradu.
Hrast, platana, javor, divlji kesten? cvatu ve? u travnju i svibnju. Tada cvate i koprivi?, a breza cvate u travnju pa do kraja svibnja, lipa, koja je veliki uzro?nik alergija ima dugo vrijeme cvatnje ? od ?estog mjeseca do sedmog, a ranolisna lipa ?ak u svibnju i lipnju.
Trave po?inju proizvoditi pelud u o?ujku ( male koli?ine9, a od travnja ve? izazivaju ozbiljne alergijske tegobe.
Glavna sezona opra?ivanja trava je od kraja svibnja do sredine srpnja, a kod nekih vrsta mo?e se produ?iti i do kolovoza. Ko?nja trave i sakupljanje sijena zahtijeva da ona bude zrela, zna?i u vrijeme opra?ivanja.
No, mo?da vi niste alergi?ni na pelud, alergije na ?ivotinje su tako?er rasprostranjene i uklju?uju najve?i dio alergijskih simptoma koji se o?ituju u problemima sa ko?om, te astmu i znakove nosne i o?ne alergije, kao i kod alergija na travu. Problemi nastaju naj?e??e u dodiru sa onim ?ivotinjama sa kojima imamo najbli?e i najdugotrajnije kontakte, a to su ku?ni ljubimci i doma?e ?ivotinje. Naj?e??i izvor alergija su krzna ku?nih ljubimaca.
Neke ?ivotinje su opasnije od drugih u vidu mogu?nosti dobivanja alergije, dok neke stvaraju posebne probleme. Ipak, ima osoba koji su alergi?ne na jednu vrstu a nisu na drugu, njoj sli?nu.
Nemogu?e je napraviti alergolo?ki test na alergiju prema ?ivotinji sa kojom se prije toga nije do?lo u kontakt. Test na ko?i na alergiju prema pse?oj dlaci biti ?e negativan ako prije toga niste do?li u dodir sa dlakom.
Alergijske reakcije na pra?inu i plijesan poznate su odavno. Najgora je pra?ina sa putova, jer ta pra?ina sadr?i i pelud. U pra?ini ?ivi i jedna vrsta mikroskopski vidljiv krpelja, koji se i naziva krpeljom iz ku?ne pra?ine. Krpelj je dermatofagoid, odnosno prevedeno na pu?ki "ko?ojed". Latinski naziv mu je Dermatophagoides pteronyssinus. On ustvari ?ivi od odba?enih ljuskica ljudske ko?e koje predstavljaju njegov jedini izvor hrane. On se prete?no nalazi u onim dijelovima ku?e ili stana gdje ?ovjek dovoljno dugo boravi da bi sa njega otpale zna?ajne koli?ine ljuskica ko?e.
Najbolje mu odgovara topla, vla?na i mra?na mjesta, a te?ko mo?e opstati u dobro osvijetljenim dijelovima stambenih prostorija. Glavni alergen je u njegovom izmetu koji nastaje u obliku fekalnih vre?ica a vanjski sloj mu je identi?an sa materijalom u vanjskom sastavu krpelja. Za razliku od krpelja, ove vre?ice su otporne na su?enje i aktivne su kao alergeni na dnevnom svjetlu ili suhim dijelovima ku?e ili stana. Osobito je te?ko osobama koje pate od ove vrste alergija u rano jutro, a simptomi popu?taju kad osoba iza?e iz ku?e ali se pogor?avaju uve?er , na po?inku. Postoji tako?er i "skladi?ni" krpelj, koji je otporniji i te?e ga je izbaciti iz stana, a osim toga on se hrani ostacima hrane.
Postoje ljudi koji nisu alergi?ni na pra?inu, ali su alergi?ni na plijesan, odnosno na spore gljivi?ne plijesni. Neke od tih plijesni su dobro poznate i ljekovite : penicilin. Plijesni imaju slo?en ?ivotni ciklus, a ipak, plijesni su itekako potrebne u biolo?kom lancu, potrebni su da bi uginule ?ivotinje i biljke mogle da istrunu. Ove spore od plijesni mogu stvarati u?asne probleme. Manje su od zrnca peluda, pa je potrebna puno ve?a koncentracija da bi izazvale alergijsku reakciju. Stvaraju se u svim vremenskim prilikama i mogu dugo ostati vitalne.
Daljnja vrsta alergijskih reakcija su reakcije na hranu. Dana?nja hrana je druga?ija nego prije 50-60 godina., dodaju se konzervansi i umjetne boje prehrambenim proizvodima. Najpoznatije alergije na hranu su one na jagode i ?koljke. Izazivaju koprivnja?u ? urtikariju, ?esto ve? nakon nekoliko sati po uzimanju hrane, a ponekad su pra?ene nespecifi?nim op?im lo?im stanjem organizma.

nastavlja se

«-prije    dalje-»

ALERGIJE (IV)

Medicinsko lije?enje alergija sastoji se u izbjegavanju alergena. Ponekad, kada se zna uzrok alergije, dovoljno je izbjegavati alergen, no ponekad je potrebna lije?ni?ka pomo?.
Kod alergija na hranu postoji okvirni dijetalni jelovnik, ali prije primjene ovog prijedloga posavjetujte se sa lije?nikom1
Dijetu nemojte primjenjivati du?e od tri tjedna!
Dozvoljeno je u ovoj dijeti:
Mlijeko ? samo poluobrano i to ¼ litre dnevno i razrije?eno s vodom.
Kava ? instant kava i to najvi?e tri ?alice dnevno.
?aj
Od mlije?nih proizvoda - tvrdi margarini.
Vo?e ? banane, svje?i ananas, jabuke i njihov sok te kru?ke.
Meso ? govedina i gove?i loj, ov?etina i meso od kuni?a.
?e?er ? bijeli ?e?er, po?to neke osobe imaju alergiju na sme?i ?e?er, ?e?erni sirup i ?e?ernu repu.
Teku?ine ? pored ?aja i kave najbolja je voda bez alkohola i octa.
Kruh i slastice ? od p?eni?nog bra?na. Kola?e uz upotrebu soda-bikarbone, i najbolje je da sami kod ku?e napravite kola?e. Dozvoljeni su pra?ak za pecivo , ali ne i kvasac za dizanje tijesta. Izbjegavajte ?lag, sjemenke, ora?asto vo?e, d?emove, te ?e?erni prelivi i boje. Od ?itarica najbolje je koristiti je?am, ra?, zob, ri?a, kukuruz te heljdu.
Od povr?a dozvoljene su sve vrste zelenog povr?a osim kelja.
Od gljiva -pe?urke, i ne vi?e od 125 grama nedjeljno.
Tako?er je dozvoljen svje?i krumpir ( instant krumpir nastojite izbjegavati ukoliko ima u svom sastavu mlijeko u prahu),i sve vrste korijenastog povr?a. Kod pr?enja koristite po mogu?nosti ulje od kukuruza. Sol je tako?er dozvoljena.
Ukoliko ste patili od alergijskih reakcija tijekom ove dijete velika je vjerojatnost da uzrok va?oj alergiji nije u hrani. Ukoliko se osje?ate bolje, ?ak i malo bolje, onda pretpostavite da ste alergi?ni na neku od ovih namirnica koje ste koristili u dijeti.
Potrebno je da uz pomo? alergologa otkrijete o kojoj se namirnici radi.
Te?ko je postaviti jedinstvenu dijagnozu kad se radi o alergijama jer ponekad i odre?ena oboljenja prate odre?enu alergiju.
Nemojte pu?iti.
Tehnika hiposenzibilizacije ( dezenzibilizacija, imunoterapija) je vrlo stara, ali relativno malo kori?tena. Ipak, treba ju provoditi u suradnji sa osposobljenim lije?nicima, jer na neke tvari ne daje o?ekivane rezultate.

Kod djece alergijski napadaji su naj?e??e u vidu bronhijalne astme, odnosno oboljenja di?nih putova. Kod akutnih oblika to su infekcije, a kod kroni?nih oblika prevladava bronhijalna astma.

Trudno?a je posebno poglavlje u obuzdavanju alergijskih reakcija i alergije.

Kada cvatu pojedine biljke:
Zob: od svibnja do kolovoza, Topole: o?ujak ? travanj,
Ra?: velja?a ? studeni, ?empres: velja?a ? travanj (prosinac)
P?enica: lipanj ? srpanj, Lijeska: sije?anj - travanj
Kukuruz: svibanj ? lipanj, Ri?obrada: polovica velja?e ? srpanj
Ambrozija*: kolovoz ? listopad, do prosinca,
Maslina: svibanj ? lipanj, Ma?ji rep: kraj o?ujka do kraja srpnja,
Breza: travanj ? svibanj, Livadarka: kraj o?ujka do kraja srpnja,
Hrast: travanj, po?etak svibnja, Crkvina: polovica velja?e do prosinca,
Crni pelin: srpanj ? prosinac,
Uostalom na mnogim Internet stranicama mo?ete prona?i kalendar cvjetanja biljaka.

Nekima ljudima s alergijama pomogli su alternativni postupci iako o tome ne postoje objektivni ? nau?no priznati dokazi. Jedan od na?ina je izbjegavanje stresa. Poma?e aromoterapija, masa?a, joga.
Lije?enje biljem najmanje je tajanstveni na?in alternativnoga lije?enja, a ve?ina dana?njih lijekova razvila se iz bilja. Ku?ni lijekovi protiv alergija ? uklju?uju?i i ?e?njak i ?ajeve od slatkog korijena, te gospina trava i bora?ina za lije?enje astme, zatim ginseng i ?aj od kamilice i cvijeta bazge te poznate Bachove kapi, isto kao i kapi koncentrata crnog ribiza protiv peludne hunjavice. Stavljanje obloga od kamilice na o?i mo?e izazvati opet kod nekih osoba burne alergijske reakcije!
Akupresura i akupunktura imaju u?inak na imunolo?ki sustav.
Akupresurno lije?enje alergijskih osipa provodi se ?vrstim savijanjem ruke, gdje se postavi prst s vanjske strane nabora koji nastane na zglobu lakta i ?vrsto pritisne. Za suzbijanje alergijske reakcije di?nog sustava koristi se ispru?ena ruka koja se pritisne s unutra?nje strane lakta na dvije tre?ine puta prema vanjskoj strani. Nekima poma?e.
Homeopatija se temelji na ideji "klin se klinom izbija" ? pa oboljeli od peludne hunjavice mogu koristiti jako razrije?enu dozu peludi. Ovo je sli?an na?in desenzibilizaciji koju provode lije?nici!

 

AROMATERAPIJA

Aromaterapija se bazira na mirisima. Udahnuti miris ima zadivljuju?a svojstva, djeluju?i na psihu ?ovjeka, podsje?aju?i ga na lijepe trenutke i uspomene, vra?a pro?lost u sada?njost. Aromati?ne biljke i njihova ulja upotrebljavaju se ve? tisu?ama godina.
Kao terapeutsko sredstvo koristi se za ubla?avanje , lije?enje ili spre?avanje raznih bolesti, infekcija, pa ?ak i lo?eg raspolo?enja, a sve tehnikom inhalacije. Bit svega su eteri?na ulja, koja se primjenjuju uz inhalaciju i za masa?u, kao oblozi, za ispiranje usta i grla, pa ?ak i za oralni unos.
Eteri?na ulja su lako hlapljive teku?ine a dobivaju se iz raznih vrsta biljnog materijala ( cvijet, list, korijen). Po svojemu kemijskom sastavu eteri?na ulja su slo?ene smjese velikog broja organskih spojeva, a mnogi imaju sna?no fiziolo?ko djelovanje.
Glavna im je odlika sna?an, intenzivan i karakteristi?an miris.
Pravi ljekar lije?i ?itavog ?ovjeka, dakle i du?u i tijelo, preferiraju?i pri tom svakom pojedincu individualni pristup, uzimaju?i u obzir njegovo psihi?ko stanje, fizi?ko i du?evno, interesira ga njegov na?in ?ivota, uvjete njegova ?ivota i na taj na?in dobiva sliku pacijenta.
Za pravilan aromaterapijski tretman bitno je da se koriste provjerena eteri?na ulja iz poznatog podrijetla. Eteri?na ulja imaju izravan utjecaj na na?e vitalne funkcije, te na emocije i raspolo?enje. kad ne?to mirisno osje?amo, mi smo u tom trenutku u fizi?kom kontaktu s tim objektom ili ?ivim bi?em.
Bilo koji na?in primjene aromaterapije dovodi do toga da dio mirisnih molekula ulazi u krvotok odnosno u organizam gdje se dijelom metaboliziraju a djelom organizam napu?taju nepromijenjene. Eteri?na ulja iznimno brzo prodiru kroz ko?u iako u krvotok ulaze znatno br?e prilikom udisanja. Raznim primjenama posti?u se i razli?iti u?inci. Tako na primjer ulje od despika prilikom opeklina spre?ava nastanak mjehura.
Sva eteri?na ulja imaju vi?e-manje baktericidna i antisepti?ka svojstva, djeluju protuupalno, stimuliraju ili djeluju blago sedativno, tako?er im je djelovanje kozmeti?ko i dermatolo?ko, i napose, djeluju na podru?ju emocija i psihi?kog zdravlja. Isto tako mnoga ulja imaju diuretska, analgeti?ka, mukoliti?ka i imunostimuliraju?a svojstva. No, treba i naglasiti da eteri?na ulja u pojedinim slu?ajevima iritiraju ko?u i da su neurotoksi?na.
Budu?i su eteri?na ulja koncentrirani proizvodi, rad s njima zahtjeva i nu?an oprez. Za to je potrebno odre?eno znanje o sastavu ulja, njegovom djelovanju, interakcijama i kontraindikacijama.
Zato ne preporu?am uporabu eteri?nih ulja oralnim putem, po?to je sluznica probavnog trakta preosjetljiva na eteri?na ulja. Samo iskusni aromaterapeut mo?e preporu?iti i primjenjivati uporabu eteri?nih ulja «per os».

Ukoliko postoji zainteresiranost o ovoj temi i tehnikama lije?enja, izjasnite se.

«-prije    dalje-»

ALKOHOLIZAM - ZAMKA ZA STARIJE


Bez obzira na to da li je osoba naviknuta popiti mnogo ili malo alkohola, alkohol u starijim godinama mo?e biti opasan.
To?no je i to da mnogi ljudi ?itavog ?ivota bez te?ko?a vladaju pijenjem alkoholnih pi?a, ali sigurno 1/3 alkoholi?ara u razvijenim zemljama starija je od 60 godina.
Glede toga, pretpostavkom da ?e se pove?avati broj starijih osoba, posljedice takvog stanja su ozbiljne. Nadalje, lije?i se samo oko 15% starijih osoba.
Iako je alkoholizam te?ka bolest, nije i neizlje?iv. Ukoliko alkoholizam kod starijih osoba ne traje dugo, ve?e su i sigurnije mogu?nosti izlije?enja.
Ve?ina starijih koji imaju probleme sa pijenjem alkohola ne uklapaju se u sliku "pijanca". U gostionice zalaze rije?e za razliku od mlade populacije, a tako?er i manji su izgredi i sukobi sa policijom.
Alkoholizam se javlja podjednako i u gradu i u selu, bez obzira da li su osobe samci ili obiteljski ljudi.

Postoje dvije vrste starijih alkoholi?ara, kod pribli?no 2/3 starijih alkoholi?ara pijenje je po?elo prije du?eg vremena : 5-15 godina unatrag.Ve?ina su mu?karci. ?ivotna dob alkoholi?ara je kra?a od ?ivotne dobi zdravih ljudi. ?e??a su oboljenja jetre i mozga.
Tako?er kod pribli?no 1/3 starijih alkoholi?ara alkoholizam se razvija kasnije. Neki su prije toga dugo bili umjereni u pi?u, ali ima i drugih, koji prije toga alkohol nisu niti okusili.
Kod ove vrste ljudi alkoholizam se mo?e razviti brzo, za nekoliko mjeseci ili tijekom 1-2 godine. ?ene se ?esto nalaze u toj grupi te ljudi iz "boljestoje?ih" slojeva dru?tva.
Ipak, ovi bolesnici su psihi?ki stabilniji od prve grupe koja pije du?e vrijeme, a i alkoholizam u porodici je rije?i. Lije?enje je uspje?nije.


Na alkoholizam u starijih utje?e nekoliko ?imbenika: promjenjen na?in ?ivota, odlazak u mirovinu, zdravstveni problemi, gubitak bli?njih...
Dok kod mla?ih ljudi na postanak alkoholizma upu?uju neki znaci (sukobi u radnoj sredini ili porodici), kod starijih alkoholi?ara su male mogu?nosti za pojavu takovih upozoravaju?ih znakova. Pa i kada se pojave, okolina ih gleda druga?ije, kao posljedicu starenja ili ih opravdava na te?ke ?ivotne uvjete.


Razli?ite su reakcije na koli?inu popijenog alkoholnog pi?a; starijima je i manja koli?ina dovoljna da izazove te?ko?e. Organizam u starosti sporije razmijenjuje alkohol i br?e se javljaju znaci trovanja. Dugotrajno u?ivanje alkohola gu?i apetit. Alkohol daje organizmu "prazne" kalorije, energiju bez neophodnih i hranjivih tvari, a kod starijih ljudi ?ija je ishrana - posebice samaca - ?esto neodgovaraju?a, alkohol jo? vi?e osiroma?uje ishranu.


Lijekovi i alkohol ne idu ruku pod ruku. Alkohol u koli?ini preko 1,5 promila ima sli?an u?inak kao jako sredstvo za smirenje, ja?e od bilo koje tablete za smirenje.
Stariji ljudi uzimaju vi?e lijekova od bilo koje starosne grupe, a alkohol mo?e poja?ati ili blokirati djelovanje pojedinih lijekova. Zajedno sa nekim lijekovima alkohol mo?e izazvati opasne nus-pojave.

Alkohol mo?e ubla?iti bolove i tako ukloniti vrlo va?an upozoravaju?i znak neke bolesti. Ra?iren krvo?ilnim sustavom mo?e pogor?ati bolesti jetre, gu?tera?e, crijeva, krvi i ?iv?anog sustava.

UPOZORAVAJU?I ZNACI:
(Nije nu?no da je ?ovjek koji ima ove znakove i alkoholi?ar ! Tako?er, nije nu?no da se kod alkoholi?ara javljaju svi navedeni znaci. Ipak, sve te promjene su upozorenje da je osobi mo?da potrebna pomo? !
- osje?aj utu?enosti nakon opijanja i negiranja ili neprijateljstva zbog pitanja o pijenju alkohola,
- sakrivanje izvora i koli?ine popijenog alkohola,
- slabo podna?anje alkohola - znaci te?e opijenosti javljaju se ve? kod manjih koli?ina alkoholnih pi?a,
- upotreba alkohola kao sredstva za smirenje ili sredstva za emotivno opu?tanje,
- ovisnost o alkoholu, pri?anje o pi?u, tra?enje alkohola,
- gubitak kontrole pijenja alkohola, osoba prelazi postavljenu granicu, pije bez razmi?ljanja i u?ivanja,
- nezgode i promjene u pona?anju: padovi, opekline, posjekotine, modrice, gubitak pam?enja, promijena u raspolo?enju, nejasan govor, promjene u odijevanju (zapu?tenost ili suprotno - pretjerano dotjerivanje),
- epizode samotnja?tva, izbjegavanja uobi?ajenog dru?tva, tra?enje osoba i aktivnosti ljudi koji piju.


KAKO POMO?I ?
Nemojte samo odmahnuti rukom i prepustiti bolenika samome sebi, niti ga sa?aljevati zbog prija?njeg ?ivota.
Obratite se ljudima koji imaju utjecaja na bolesnika, onoga kojega on po?tuje i cijeni, potaknite takvu osobu da bolesniku savjetuje lije?enje.
Nemojte nikoga osu?ivati. Alkoholizam nije moralni krah, nikad nemojte ?ovjeku re?i da je pijanica, jer ?e lak?e priznati svoje pote?ko?e i probleme.
Budite uporni, iska?ite svoju brigu, budite neusiljeni. ?esto su potrebni brojni razgovori, odnosi se moraju temeljiti na obostranom povjerenju a ne na zastra?ivanjui prijetnjama.

Oporavak traje ?itav ?ivot;zbog psihi?kih i fizi?kih posljedica alkoholizma starijih, ?esto je potrebno intenzivno lije?enje. Lije?enje po?inje u bolnici, a nastavlja se u Klubovima lije?enih alkoholi?ara.
I ako lije?eni alkoholi?ar ponovno padne u recidiv, ne predajte se, ponovno lije?enje jedina je alternativa.
Potpuno ostavljanje alkohola jedini je put do uspjeha.
Za biv?eg alkoholi?ara je izuzetno va?no ponovno prona?i vlastite vrijednosti. Uz unutra?nju motivaciju, bez koje nema uspjeha, va?nu ulogu ima i podr?ka bli?njih i prijatelja.

 

BREZA


BREZA (Betula pendula , Betula alba ), ( Betula pubenscens)
Ljekarni?ko ime : Betulae folium, cortex, gemmae Betulae, Pyroleum Betulae, Succus Betulae recens ? sinonim: Nectarus Betulae.
Obja?njenje ljekarni?kih naziva:
List breze, kora breze, pupoljci breze, brezov katran, svje?i brezov sok.
DAKLE: SVE OSIM KORIJENA KORISTI SE U LJEKOVITE SVRHE !

OPIS, NALAZI?TE:
Breza je poznato i cijenjeno stablo u na?im ?umama. Spada u meke lista?e. Raste i po parkovima, i oku?nicama, kao ukrasno drvo.
S gospodarskog stajali?ta, breza je zahvalna, jer brzo raste, ne zahtijeva posebno tlo, raste i na najprostijem tlu, i ?to je va?no, podnosi vrlo niske temperature. CVATE POKRAJ TRAVNJA I SVIBNJA. Zelene su rese s tu?kovim cvjetovima ?enske, kra?e su i vise pojedina?no na strani. Sme?e su rese s pra?ni?kim cvjetovima mu?ke, dulje su te vise po dvije na kraju gran?ice.
U prirodi rast dvije vrste breza: bijela i crna.
Uostalom, opis nije potreban, pogledajte fotografije, i odmah ?ete znati o kojem drvetu je rije? !

UPORABA, RECEPTURE:
U brezi ima kalcija, natrija, fosfora , posebno u pupovima ima eteri?nog ulja ugodnog mirisa, u li??u oko 8% katehinskog tanina, flavonskih spojeva, gorkih tvari, smole, oko 8% ?e?era, 0,05 eteri?nog ulja, u kori ima fenolnog heterozida glikozida, kriloze, metilnog salicilata.
U brezovu katranu ima antisepti?nih i ljekovitih tvari ? gvajakol, krezol, zbog ?ega se kao sumporna mast upotrebljava protiv svraba, ali i drugih parazitskih ko?nih bolesti.
Pupoljci ( gemmae) sadr?e oko 4% eteri?nog ulja, koje se pri niskoj temperaturi kristalizira, zatim 42-46% slobodnog i 30-40% vezanog alkohola betulola.

Bere se : lisni pupoljci potkraj zime, te u rano prolje?e, mlado li??e cijelo vrijeme dok traje cvatnja ; su?i se u hladu.
Sok se vadi potkraj velja?e i na po?etku o?ujka. Li??e se bere od prolje?a do jeseni, a kora na po?etku prolje?a i potkraj jeseni.
Pupoljci sadr?e mnogo eteri?nog ulja, ali ne i vitamina C, kojega pak ima u listovima. Eteri?no ulje pupoljaka povoljno djeluje na di?na puteve.


® Od pupoljaka i listova breze priprema se ?ajni oparak ( prelijevanje droge vru?om vodom ), te se taj ?aj ? ne smije se kuhati ! ? koristi kao jedan od najboljih prirodnih diuretika . Taj ?aj je i jedno od prirodnih sredstava za izlu?ivanje mokra?e uop?e.
S ?ajem od listova poma?emo izlje?enju bolesnih organa, odnosno spre?avamo oboljenje istih koji primarno stradavaju od nakupljanja suvi?ne vode u organizmu ( bubrezi, mjehur, jetra, zglobovi itd.).
?aj od brezovog li??a ne treba ?esto piti, jer ima i drugog ljekovitog bilja sa sli?nim djelovanjem glede izlu?ivanja urina, ali se brezov ?aj preporu?uje za rastvaranje bubre?nih kamenaca i njihovo bezbolno izlu?ivanje.
Brezovo li??e koristi se vrlo uspje?no za lije?enje ko?nih bolesti ? li?ajeva - te raznih dermatida, a aplikacija je u vidu ljekovitih kupki.

®Svje?i sok od breze je izvanredno ljekovito sredstvo. Sok se skuplja zarezivanjem kore STARIH breza, te ugradnjom lijevka kroz koji sok curi u staklenku.

Ovako dobiveni sok ( svje?i ) pije se 2-3 puta na dan ( najvi?e jedan decilitar !) i smatra se da je to najbolji prirodni lijek protiv ?utice, bolesti mokra?nih organa i nezdrave ko?e ? dakle ? brezov sok mo?emo koristiti i u kozmeti?ke svrhe ? tzv. « kozmetika iznutra».
U brezovom soku nalazi se rijetka vrsta ?e?era ( ksilit) koji spre?ava nastanak karijesa, pa se dodaje gumama za ?vakanje. Smatra se tako?er da je sok od breze odli?no sredstvo za ja?anje korijena kose, djeluje protiv stvaranja peruti, ispadanja kose, itd. Osim toga , ekstrakt brezovog li??a koristi se za pripremu brezova ?ampona od kojeg kosa dobiva specifi?an sjaj i boju.

®Ugljen od brezova drva se koristi pri pripremi jakih alkoholnih pi?a i rakije. To se posti?e preko granulata ugljena preko kojega se smjesa alkohola i vode filtrira ( alkoholat ili rakija ) te se tako odstranjuje vi?ak nepo?eljnih kiselina i vi?ih alkohola ( patoka ).

®?AJ PROTIV VODENE BOLESTI:
- 5 g lista breze, 5 g ru?marina, 5 g lista koprive, 10 g poljske preslice, i 10 g borovnice.
JEDNA ?LICA ?AJNE MJE?AVINE PRELIJE SE VRU?OM VODOM /2 dl/. Ohla?en ?aj mo?e se po ?elji zasladiti medom.

®?AJ PROTIV REUMATIZMA I GIHTA
Primjeni se ista koli?ina lista breze, koprive ? list - i kore krkavine ( Cortex Frangulae). ?aj se priprema i pije kao i u prije navedenom slu?aju.

®?AJ PROTIV BUBRE?NIH KAMENACA
Pripremi se ?ajna mje?avina od lista breze, pirike (Rhizoma Graminis),?estoslavice (Herba Veronicae) i vodopije (Herba Cichorii). priprema i pijenje ?aja je ista kao kod ?aja protiv vodene bolesti.

®Iz stabla iscije?eno 5-6 velikih ?lica svje?eg soka pomije?a se s kozjim mlijekom i medom, ili s malo vina, pa se pije u prolje?e radi ?i??enja krvi od lo?ih sokova, plu?a od sluzavosti, bubrega od pijeska, te ko?nih osipa i avitaminoze ? skorbuta.

®U slu?aju ote?ene slezene pije se nata?te ?aj od 20 g brezove kore i 10 g korijandra ( Coriandrum sativum ) kuhanih u 2,5 dl bijeloga vina.
NAPOMENA : UROLO?KE ?AJEVE NE PITI BEZ DOGOVORA SA SVOJIM LIJE?NIKOM !!!


® RECEPT ?AJA koji je poznati i priznati urolo?ki ?aj.

Dakle : list breze (20%), biljka sitnice ( 5%), svila od kukuruza (15%), list borovnice (10%), vranilovka (15%),list koprive (15%) i list medvje?eg gro??a (20%).
Protiv zapaljenja bubrega ovaj ?aj se upotrebljava na slijede?i na?in:
Ju?nu ?licu mje?avine preliti sa 2 dl hladne vode, poklopiti, zagrijati do vrenja, ostaviti da odstoji 1 sat, procijediti.
Tri puta dnevno piti po 2 dl nezasla?enoga ?aja poslije jela.

®Za lak?e mokrenje: tri puta dnevno prije jela uzeti po 1 ?licu sitno samljevenog li??a breze . List usitniti prije same upotrebe. Tko ne podnosi ukus lista, mo?e ga uzeti sa medom ili nekim prirodnim sokom, najbolje borovnicom.

®PROTIV ZAPALJENJA PROSTATE I OTE?ANOG MOKRENJA
pomije?ati po 30 g lista breze, medvje?eg gro??a, preslice i 10 g cvijeta podbjela.
Jednu ju?nu ?licu mje?avine kuhati oko 5 minuta u 2 dl vode, poklopiti i ostaviti da stoji 3 sata..procijediti i piti mlako. To se ponovi jo? 2-3 puta u toku dana prije jela.

 

BILJNI LOSION ZA AKNE

* MO?E SE PRIPREMITI U KU?NOJ RADINOSTI !

Protiv bla?e izra?enih akni, pripremite losion od bilja.
Bilje samo prelijte vrelom vodom, nemojte ga kuhati.
RECEPT :
?I?AK.................. 25 GRAMA
NEVEN................. 25 GRAMA
DIVLJA MA?UHICA.. 50 GRAMA

PRIPREMA:

Preliti 10 g mje?avine sa 200 ml / 2 dl / kipu?e vode i ostavite da se nama?e 15 minuta.
Procijediti. Ovaj se ?aj koristi za vanjsku upotrebu.
Koristi se u obliku obloga ili za redovito pranje ko?e.
Ako je ko?a jako masna, pove?ati koli?inu ?i?ka u mje?avini sa 25 na 50 grama !

 

BOKVICA ? TRPUCI :

TRPUTAC ( Plantago lanceolata L.P. ) ? Plantaginaceae

FARMAKOPEJSKI NAZIV : Herba Plantaginis

NARODNA IMENA : bokvica*, bukvica, duga bokva, mala bokvica, dugi trputac, mali trpotec, konjsko rebro, mu?ka bokvica*, ?enska bokvica*, koncula, ?ilovlak.


NAPOMENA: Plantago lanceolata nazivaju mu?kom bokvicom, odnosno trpucem mu?kim, dok ?enska bokvica ( Plantago major ) nazivaju velikim trpucem ili bokvicom ?enskom ! Uvrije?eni je naziv bokvica, za sve vrste iz roda Plantago, Plantaginaceae. Rastu svuda. Prema obliku listova razlikuju se ?enska ili ?irokolisna bokvica / P. major / i mu?ka , uskolisna bokvica / P. lanceolata /
U MEDICINI SE VI?E CIJENI MU?KA BOKVICA ( Folium et Herba Plantaginis lanceolatae ).
NA SLICI JE Plantago lanceolata !

OPIS:

Postoje tri vrste trpuca : sa ?irokim okruglim, malim okruglim i sabljastim li??em. Obje vrste s okruglim li??em rastu uz putove, staze, uz ku?e, prakti?ki posvuda. SVE TRI VRSTE SU LJEKOVITE, NEOTROVNE I NE?KODLJIVE !
Listovi P. lanceolata izlaze u obliku rozete pri dnu 7 ? 20 cm duge stabljike, koja se ne grana nego zavr?ava cvatom prljavobijele do blijedoru?i?aste boje; sitnih cvjeti?a u obliku malih klasova.
Dvije vrste imaju listove jajasto elipti?ne, na dosta dugim peteljkama, a tre?a vrsta ? sabljasta ? uske i duge listove s kratkim peteljkama.
Trputac ima kratak i debeo podanak.

SASTAV:

U cijeloj biljci ima heterozida aukubozida, zatim enzime invertaze, rozinaze i koagulaze, te emulzina. Sadr?i tako?er malo sluzi, glikozide, tanin, silicijsku - kremi?nu kiselinu, pektina, vitamina C, limunske kiseline, saponozida, fitonocida, gorke tvari, soli, ?eljeza, kalija, kalcija, natrija, a u sjemenu sluzi, masnog ulja, bjelan?evine i glikozida.

BERE SE :

ZA LIJEK SE SAKUPLJAJU LISTOVI PRIJE CVATNJE, KORIJEN ( cijelu godinu) I SJEME PRIJE NEGO SAZRIJE.
Cvate od travnja do listopada.
Su?i se u hladu, mora zadr?ati prirodnu boju.

PRIPREMA LIJEKA, PRIMJENA, DJELOVANJE, RECEPTURE:

Za lijek se najvi?e koristi list; od ?irokolisnih vrsta za rane i obloge, od uskolisnih vrsta protiv plu?nih unutarnjih bolesti te ?enskih bolesti.
Trputac izvrsno potpoma?e u lije?enju tuberkuloznih bolesti plu?a.

Za ?i??enje krvi : u ?vicarskoj je popularan narodni lijek tzv. « zeleni ?aj «, koji se prokuhao i pio ujutro nave?er. SASTAV: « zeleni ?aj» se sastojao od svje?eg li??a kupina, malina, jagoda, kopljastog* trpuca ( P. lanceolata ), cvijetova podbjela ( Tussilago farfara ), i po mogu?nosti jaglaca ( Primula vera ). ?aj se ne priprema sa ?e?erom ve? s medom.
Taj proljetni ?aj, odnosno napitak, cijenjen je, jer pribavlja ?ovjeku zdravlje ? ?isti tijelo od zimskih taloga vra?a snagu.

Razni lije?nici i znanstvenici prigovaraju da je pojam 2 ?i??enja krvi « la?na zamisao laika, no, usprkos tome, takvo ?i??enje krvi zna?i podsticaj za tjelesne funkcije, te u tom smislu doista posti?e ?i??enje.

Sok od trpuca je toliko postojan, da se bez ikakvog sredstva za konzerviranje ne kvari.
Trputac sadr?i i antibiotike, te iako je penicilin jo? uvije odli?an lijek, antibiotici umjetno proizvedeni ne daju uvijek ?eljeni u?inak, jer se mikroorganizmi ubrzo priviknu na njih i postanu imuni.
Novija istra?ivanja pokazala su da se antibiotici nalaze i u mnogim vi?im biljkama, a ne samo u gljivama, iako su antibiotici gljiva sna?niji.

Za trputac vrijedi ono ?to je jo? davno rekao Kneipp: iako su ljudi upotrebljavali listove onakve kakve su rasli na livadi, , dakle ni prane ni ?i??ene, nisu se trovali zahvaljuju?i antibioti?kom djelovanju ljekovitih tvari u listovima trpuca.
( Napomena : osobno isprobano !)

Osim ostalog, u trputcu ima kremi?ne kiseline ( kao i u preslice), stoga je dobro sredstvo za iska?ljavanje.
Trputac je posebno pogodan za djecu jer mu je sok ukusan, naro?ito kada se zasladi ?e?erom ili bolje medom.
?aj od listova trpuca treba piti ?to je mogu?e topliji.
Najbolje je jedna ?alica ?aja odmah ujutro ? nata?te, a zatim 1- 2 ?alice preko dana i jo? jedna uve?er, prije spavanja. Tako se posti?e mirna no?.
Svje?e zgnje?eno li??e slu?i kao oblog koji se stavlja na mjesto uboda kukca ili u krajnjem slu?aju, ako je lije?nik daleko, uboda zmije. tako?er se stavljaju oblozi kod vru?ih oteklina i rana koje te?ko zara??uju.

®Sluzav i ljepljiv sok od svje?eg li??a koje dobro izgnje?imo, nakapa se na ranu, te zaustavlja krvarenje i ubrzava zarastanje; spre?ava upalu i ubla?uje bol. Oblog od li??a hladi noge nakon dugog i napornog hoda.


®MJE?AVINA ?AJA ZA ISKA?LJAVANJE :
Uzmu se jednaki dijelovi trpuca, plu?njaka i podbijela.
?aj se pripravlja na ve? mnogo puta opisani na?in osnovnog pripravljanja ?aja ? oparka.
Ako je sekret jo? gust i ?vrsto se dr?i , dodaje se mje?avini korijen jaglaca.

Tako?er je djelotvoran ?aj koji se priprema od 30 g suhog li??a koje se mo?i 12 sati u ½ l vode, zatim kuha 10 minuta, s 2 velike ?lice meda, poklopljeno pustimo odstajati 20 minuta, procijedi se i pije 1 ?alica ujutro nata?te, te jo? 1-2 ?alice tijekom dana, - svaki sat po jedna velika ?lica - kao lijek protiv svih unutra?njih bolesti, groznice, krvavog mokrenja, slabosti mjehura, promuklosti, ka?lja i plu?nih bolesti.
taj je ?aj isto tako preporu?ljivo piti kada se odvarom od trpuca ispiru gnojne rane.
Sāmo suho li??e trpuca, kuhano u vinu, lije?i od groznice.

®SOK OD TRPUCA:
Odli?an sok dobiva se na slijede?i na?in:
200 grama li??a trpuca,,
100 g vr?aka velike koprive ( Urtica dioica),
100 g masla?ka ( Taraxacum officinale) i
100 g stolisnika ( Achillea millefolium ) :
sve se dobro izgnje?i, istisne kroz ?istu lanenu krpu, procijedi, zatim prokuha uz skidanje pjene i ne?isto?e koja se skuplja na povr?ini , dobivenom soku dodaju se 2 ? 3 velike ?lice meda, pa se to ponovno kuha dok se ne zgusne tako da se po?nu vu?i niti.
Ohla?eni sok sprema se u boce , a da se ne kvario, doda se svakoj boci ?a?ica rakije.
Prije upotrebe pomije?a se s polovicom koli?ine tople vode.

®PROTIV PROLJEVA.
pije se 3-4 puta dnevno ?a?ica crnog vina u koju se stavi na vr?ku no?a praha od istucanog sjemena trpuca.

®PROTIV ZUBOBOLJE:
Djelotvoran je dobro opran i o?i??en, te uzdu? prerezan korijen , koji se pa?ljivo stavi u uho ! na strani bolesnog zuba.

®SIRUP OD TRPUCA
U BOCU ZA KONZERVIRANJE POVR?A ? ?IROKO GRLO ? OD 5 LITARA ? STAVI SE NA DNO SLOJ OD 2 ? 3 CM SVJE?IH LISTOVA TRPUCA PA SE PREKRIJU ?E?EROM.
NAIZMJENI?NO SE STAVLJA SLOJ LISTOVA TRPUCA PA ?E?ER, DO VRHA BOCE.
NAKON ?TO SE SADR?AJ U BOCI SLEGNE PREKO NO?I, BOCA SE NADOPUNI I POHRANI U HLADNOM PODRUMU TE ZAKOPA U PIJESAK. NARAVNO DA SE BOCA PRETHODNO DOBRO ZATVORI I UMOTA U NAJLON.
TRPUTAC SE MACERIRA U PODRUMU 3 MJESECA.
SADR?AJ BOCE SE ISPRE?A, A DOBIVENI SIRUP SE DR?I U HLADNJAKU, U MANJIM BO?ICAMA.
TAKO DOBIVENI SIRUP NAJBOLJI JE KU?NI LIJEK PROTIV BOLESTI DI?NOG SUSTAVA.

Zbog sposobnosti stezanja i vezuju?ih svojstava trputac se oduvijek smatrao va?nom biljkom. Koristi se za zaustavljanje krvarenja, te kao pomo? pri iska?ljavanju.
Djeluje umiruju?e na upalu sluznice.

NAPOMENA:
UZIMATE LI TRPUTAC KAO LAKSATIV, POTREBNO JE PITI VELIKU KOLI?INU VODE KAKO BI SE SPRIJE?ILA BLOKADA CRIJEVA.
NE SMIJE SE DAVATI /KAO LAKSATIV / DJECI MLA?OJ OD DVIJE GODINE, A NE PREPORU?UJE SE NI TRUDNICAMA /KAO LAKSATIV/ - BEZ SAVJETOVANJA SA LIJE?NIKOM !

 

BOROVICA

Borovica obi?na ( Juniperus communis L.) - Cupressaceae

Farmakopejski naziv : fructus ( baccae ) Juniperi

Ostali nazivi: venja, kleka, brinje, brin, crna smrekinja, smrika, smr?ika, ?mreka, brinja, smreka, borovac.

Napomena : sasvim je druga biljka BOROVNICA ! ( Vaccinium myrtillus )

OPIS BILJKE:
Kome nisu poznate bobe od borovice ? Kao tamjan ?ire svoj prijatan miris po sobama i hodnicima i pobolj?avaju zrak.
Obi?na borovica je kod nas svugdje rasprostranjena, ali, ne ra?a svake godine ! Mnogo boba borovice nalazimo samo na starijim grmovima, a tamo gdje ih ima, obi?no rastu u velikim koli?inama. Slobodno, bez straha mo?emo ?vakati svje?e bobe borovice, a isto tako i suhe.
Biljka raste kao grm, ili manje drvce, razgranato, vrlo uskih vje?no zelenih iglica ( listova ). S obzirom na veli?inu, oblik, rast i oblik iglica borovica je vrlo promjenjiva biljka. Igli?asti listovi stoje po tri u pr?ljenu, u po?etku su svjetlozelene boje, poslije potamne. S gornje strane lista nalazi se plavkasto-bijela crta. Listovi su duga?ki 8-10 mm. Mu?ki cvjetovi su ?uti i nalik klasu, a ?enski su cvjetovi ?e?eri s izgledom boba. PLOD JE CRNA, MODRIKASTIM PRAHOM POSUTA « BOBA».

Bobice dozrijevaju tek druge godine ujesen. Svi dijelovi borovice imaju fini aromati?ni miris. Plodovi ? bobe su gorko ? slatkastog okusa, a iglice gorke i smolaste.
Borovica je dvodomna biljka.

BERE SE :
Cvate u travnju i svibnju, za lijek se upotrebljavaju bobe, iglice, vr?kovi gran?ica i samo drvo.
ZRELE SU BOBE MESNATE I MEKANE, BERU SE TIJEKOM DRUGE JESENI.
Su?e se rasprostrte u tankom sloju na suhom zraku uz ?esto prevrtanje. Plod borovice ne smije se su?iti na suncu i umjetnoj toplini. Iglice i vr?kovi se sabiru od travnja do kraja lipnja, a su?e se na isti na?in kao i plodovi.

SASTAV :
Plod sadr?i oko 2,5% eteri?nog ulja, do 33% invertnog ?e?era, oko 10% smole, gorki tanoglikozid: juniperozid, tanin, gumu, vosak, jabu?nu, mravlju i octenu kiselinu, soli organskih kiselina i flavonske heterozide.

PRIPREMANJE, PRIMJENA I DJELOVANJE LIJEKA :

Zbog svoga sastava borovi?ine bobice su ?esti sastojci biljnih mje?avina, ili se same upotrebljavaju u obliku oparka kao sredstvo za preznojavanje i ja?e izlu?ivanje mokra?e.
U ve?oj dozi mogu biti ?kodljive jer nadra?uju bubrege !
Iz zrelih zdrobljenih bobica destilacijom se pomo?u vodene pare dobivaju eteri?na ulja. ( Aetheroleum Juniperi ) koje ima medicinsku ( Spiritus Juniperi ) i kozmeti?ki zna?aj ? u parfumeriji.
Borovice slu?e i za proizvodnju raznih alkoholnih pi?a, ( tzv « klekova?a «), za izradu sokova, kao za?in, za dimljenje ( ka?enje).
Drvo koje se dobiva poslije guljenja kore sa stabla, grana i korijenja, isjeckano na veli?inu kukuruznog zrna ( lignum Juniperi) ? tako?er je aromati?no i upotrebljava se kao sastojak diureti?kih ?ajeva.

?vakanjem boba lije?i se pokvareni ?eludac i probava, ?isti nezdrava krv i spre?avaju zarazne bolesti.

®Za odstranjivanje kamenca i pijeska iz jetre i bubrega :

Upozorenje : NE KORISTITI U SLU?AJU UPALE BUBREGA ? TO JE POSAO LIJE?NIKA !

Dvije velike ?lice zdrobljenih boba preliju se s ½ l. kipu?e vode, ostavi se odstajati ½ sata, i zatim procijedi. ?aj se pije po 7 dana u mjesecu, svaka 3 sata mala ?a?ica. Nakon toga napravi se prekid od 21 dan, pa se postupak mo?e ponoviti.

® Kod oteklih zglobova, vezano za vodenu bolest :
Veliku ?licu mje?avine jednakih dijelova borovice, celera, ( Apium graveolens), i abdovine ( Sambucus ebulus ) ? popariti s 2,5 dl kipu?e vode, procijediti i piti tri puta dnevno po manju ?alicu POSLIJE jela.

®KUPKE PROTIV REUME :
Ako se mladice - vrhovi gran?ica ? 24 sata mo?e u hladnoj vodi, pa zatim kuhaju 1,5 ? 2 sata, dobiva se uvarak za kupke protiv reume i i?ijasa.

®TINKTURA :
2 ? 3 ?ake zdrobljenih boba, mo?iti u 7,5 dl konjaka ili rakije, ( mo?e se 14 dana ) procijede i filtriraju, uzima se jedanput do dvaput tjedno 15-20 kapi dnevno na kocki ?e?era ili u vodi, lije?i neuralgije, giht, reumu, sakralgiju, a tako?er i uzete udove kada se tom tinkturom nama?u. Preporu?a se vatu namo?iti tom tinkturom i staviti na bolno mjesto, pa umotati vunenim rupcem.

Korisno je svako jutro i nave?er popiti po 1 kavsku ?li?icu svje?eg soka od borovice za ubla?avanje tegoba ?eluca i pomaganje cijelom organizmu, te kod ljudi koji mnogo sjede.
Oblozi od kuhanih boba rastjeruju otekline i lije?e ko?ne osipe.


®TINKTURA Rp/2:
Za ?i??enje krvi uzima se 3-4 puta godi?nje 2-3 puta na dan po 30 kapi tinkture dobivene od ?ake zgnje?enih boba borovice, koje se 6-8 tjedana mo?e u 1 litri konjaka ili rakije.
Ta rakija, pomije?ana sa uljem od rutvice /ruta/ ( Ruta graveolens ) i mati?njaka ( Melissa officinalis ), u jednakim dijelovima, utrlja se 5-6 puta na dan po uzetim udovima.
Istodobno treba jesti kuhanu p?enicu i dr?ati propisanu dijetu.

®Za pospje?ivanje mokrenja :
Mje?avina od po 25 g borovice, ploda per?ina, te po 10 g peteljki vi?anja, bazge, ploda ani?a, komora?a i kumina / kim /: velika ?lica mje?avine popari se sa 200 g / 2 dl / kipu?e vode, poklopljeno ostavi stajati 2 sata, procijedi se i pije 3 puta dnevno prije jela.

®MJE?AVINA II za bolje mokrenje :
1 velika ?lica mje?avine od po 25 g borovice, korijena ze?jeg trna ( Ononis spinosa ) ?ipka ( Rosa canina ) i kilavice ( Herniaria glabra ) popari s 200 g kipu?e vode, odstoji 2 sata, pije se triput na dan prije jela.

®REUMATIZAM:
istucane bobe borovice : 15 gr,
po 10 gr. korijena ?i?ka, lista i cvijeta bazge,
po 5 gr. lista kadulje, korijen kravojca ( A. silvestris ),
kantariona 3 gr,
pelin ? list 2 gr.

Mje?avinu staviti u 1 litru prirodnog vina / bijelo / poklopiti i ostaviti stajati 5 sati. Zatim sve zagrijati da provri, poklopljeno pustiti da se hladi 15 minuta.
Pije se 3 puta dnevno po ?alicu od crne kave.

®VINO OD BOROVICE
Bobice, kako je ve? napomenuto, imaju ?iroku primjenu u lije?enju.
Vino od borovice je ukusno i zdravo, ali dosta dugo traje vrenje. Naro?ito je mukotrpno sakupljanje bobica!
Mo?e se naliti u boce od ?ampanjca, ali kada se vino « o?isti «, kada se u posudi za vrenje primje?uje samo pojedini mjehuri?i..
Boce se dobro za?epe i ?epovi ?vrsto ve?u ?icom. Vino u bocama zavr?i vrenje, a kada se otvori, pjenu?avo je.
Takvo doma?e vino ima osvje?avaju?i ukus.

Za vino je potrebno pomo?no vrenje. Ju?nu ?licu gro??ica /cvebe / isjeckati vrlo sitno i preliti decilitrom kipu?e vode.
Kada se ohladi, doda se vinski kvasac i ostavi da odstoji dan ? dva u bo?ici zatvorenoj vatom.

Nakon toga mo?emo raditi vino na dva na?ina :
Prvi je da se pola kilograma su?enih bobica borovice prokuha u tri i pol litre vode i procijedi bez gnje?enja.
Poslije hla?enja dodaje se sadr?aj bo?ice u kojoj se razvio vinski kvasac i ostavi da stoji jedan dan. To se radi u posudi za vrenje, najbolje u ve?oj staklenoj posudi ? ( « demi?on « ).
Drugog dana se doda polovica rastvora koji se napravi od 1 litre vode, kilogram ?e?era i deset grama limunske kiseline.
Poslije ?etiri dana doda se ostatak rastvora. uvijek je potrebno zatvarati sa ?epom za vrenje ? tzv. vrenja?om. Poslije zavr?etka vrenja , kada se o?isti, vino se mo?e preto?iti u manje posude za vrenje, ostaviti nekoliko dana da stoji i razliti u boce.
Mo?e se i ranije uliti u boce u kojima ?e zavr?iti vrenje.
Ako se primjenjuje drugi na?in, ne cijedi se , nego se borovice zajedno s odvarom uliju u posudu za vrenje i tu ostaju tijekom cijelog procesa vrenja.
Takovo vino se ne lijeva u boce dok sasvim ne zavr?i proces vrenja.
Aromati?nije je od vina koje se spravlja na prvi na?in.

«-prije    dalje-»

BR?LJAN

BR?LJAN (Hedera helix L.) - Araliaceae

FARMAKOPEJSKI NAZIV : Folia Hederae

Ostali nazivi : br?tan, br?tika, br?ljika,

Hedera = (gr?ki hedra = podloga, tlo) jer je biljka pri?vr??ena za podlogu. Drugi navode da je od keltskog " hedea " = u?e, na koje br?ljanovo stablo donekle li?i;
helix = zavojit, spiralan.

OPIS:
Br?ljan je otrovna drvenasta penja?ica s adventivnim korijenjem, koje mu slu?i za pri?vr??enje uz podlogu (stabla, zidovi, stijene i dr.) a koje se razvija povr?inski, i dvije vrste ko?natih, naizmjeni?nih zimzelenih listova: petoprstasti listovi su na stabljici bez cvijetova, a ovalno u?iljeni su na stabljici s cvjetovima. Listovi su na licu tamnozeleni, sjajni, na nali?ju ?utozeleni, dok su mladi obrasli su dla?icama. Penju?i se uz stabla dosegne visinu i do 30 metara. Kora je pepeljastosiva.
Javlja se na vla?nim i humusnim zemlji?tima, ali dobro podnosi i kamenita i vapnenasta tla, voli vla?an zrak.
Kao izvanredno dekorativna biljka mnogo se koristi u vrtlarstvu za ozeljenjivanje zidova, golih stijena, na grobljima. Postoje mnogobrojni hortikulturni oblici.

Cvjeta od po?etka rujna do po?etka studenoga. ?u?kasto zelenkasti cvat, ?titac, razvija tijekom zime pepeljastomodre bobice veli?ine gra?ka, ispo?etka zelene, u zrelom stanju modrocrne , na povr?ini glatke; sazrijevaju u prolje?e, okus im je neugodan, gorak, te djeluje kao purgativno sredstvo; ptice ga rado jedu te na taj na?in pridonose njegovom razmno?avanju. U jednom plodu nalazi se 3 - 5 sjemenki. Br?ljan podnosi jaku zasjenu, ali i puno sun?evo svijetlo.
Do?ivi starost i po nekoliko stotina godina - ima vrlo spori prirast.
Razmno?ava se sjemenom i vegetativno - reznicama i polo?enicama.

U kolovozu i rujnu s mladih gran?ica skupljaju se svje?i listovi i su?e. Moraju zadr?ati prirodnu boju.
Br?ljan sadr?i otrovne ljekovite tvari koje djeluju protiv virusa - ( oblozi od ?aja ili masti uklanjaju bradavice ), bakterija - ( uklanja bijelo pranje) i gljivica - ( oblozi od br?ljanovog ?aja ili masti s br?ljanom uklanjaju gljivice na ko?i i sluznici.)
Bobice br?ljana su najotrovnije, jer sadr?e najvi?e saponina.

S velikim se oprezom ?aj od lista br?ljana mo?e upotrijebiti za reumatske i ?u?ne tegobe, za ?i??enje ko?e, ?i??enje krvnih ?ila kod ateroskleroze, kod upale ?eluca i crijeva, te za regulaciju ciklusa mjese?nice, te kod ka?lja, bronhitisa i astme.

Ako se svake ve?eri kosa ispire ?ajem od lista br?ljana, ukloniti ?e se prhut, a pijenjem ?e se o?istiti tijelo od trovanja pesticidima i ?tetna radioaktivna zra?enja.

POSEBNA NAPOMENA:
NIJE PREPORU?LJIVO UZETI VI?E OD DVIJE ?LICE USITNJENA LISTA BR?LJANA NA LITRU VODE NI VI?E OD 1 LISTA BR?LJANA U ?AJNIM MJE?AVINAMA.


Bobice br?ljana ne ostavljajte na dohvat male djece i nemojte ih koristiti za pripravljanje ?aja.

KURA NE SMIJE TRAJATI VI?E OD 14 DANA.

®Osnovna receptura za ?aj od br?ljanovog lista:
?etiri br?ljanova svje?a lista ili do dvije ?lice usitnjenoga suhog lista staviti u jednu litru hladne vode, zakuhati, odmah procijediti, i piti nekoliko puta tijekom dana po jedan decilitar ?aja, zasla?enog medom.

®?AJ ZA REUMATSKE TEGOBE :
za pripravu ?ajne mje?avine uzima se po 1/5 lista br?ljana, lista i cvijeta gomoljaste suru?ice, vr?kova zlatnice, vr?kova ivanjskog cvije?a i korijena jaglaca.
( Folium Hederaceae, Filipendula vulgaris, Solidago virgaaurea, Galium verum, Primula vulgaris).
Tri ?lice ?ajne mje?avine preliti litrom vrele vode, ostaviti poklopljeno 10 minuta, procijediti i piti po 1,5 dl nezasla?eno, pola sata prije jela i izme?u obroka, pet do sedam puta dnevno, nakon 14 dana pauza od 7 dana.

®KURA ZA CELULIT :
Uzeti po 50 ml. tinkture lista br?ljana, ulja cvijetova nevena i ulja korijena ?i?ka na jednu litru otopljene neslane svinjske masti ili maslaca. Mije?ati i zagrijati na oko 70 o C te dodati 50 ml otopljenog p?elinjeg voska, razliti u posudice i dobro zatvoriti. Svaku ve?er petnaestak minuta utrljavati mast u ko?u gdje se pojavio celulit.
?aj za poja?ani metabolizam i izlu?ivanje, koji se koristi uz ovaj tretman, pripravlja se na slijede?i na?in : u jednakim dijelovima se uzmu vr?kovi plu?njaka, vr?kovi oputine, vr?kovi konoplju?e -( Eupatorium cannabinum ), vr?kovi zlatnice i korijen jaglaca; tri ?lice ?ajne mje?avine preliti litrom vrele vode, ostaviti poklopljeno dvadeset minuta, procijediti i piti mlaki nezasla?eni ?aj, po 1,5 dl svaka tri sata. Kura traje 28 dana. Nakon toga se napravi prekid od 14 dana.

®UKLANJANJE KURJEG OKA :
Dobro usitnjena ?etiri svje?a lista br?ljana staviti svaku ve?er na kurje oko, omotati gazom, ostaviti na tome mjestu najmanje 1 sat. Nakon 7 - 10 dana mo?i ?ete ukloniti kurje oko na prstima.

®?AJ ZA ASTMU I BRONHITIS :
za ?ajnu mje?avinu potrebna je po 1/5 lista br?ljana, vr?kovi plu?njaka, cvijeta jaglaca, vr?kova marulje ( Calamintha officinalis),te lista i cvijeta crnoga sljeza.
?etiri ?lice ?ajne mje?avine preliti litrom vrele vode, ostaviti poklopljeno dvadesetak minuta, procijediti i piti po 1,5 dl zasla?eno medom od kestena, 5 - 7 puta dnevno.

®PRVA POMO? KOD UBODA INSEKTA:
Dogodi li se da nas ubode osa ili p?ela, treba brzo izvu?i ?alac, a bol ?emo ubla?iti tinkturom br?ljana, ili ako je nemamo, svje?im sokom od zgnje?enih listova br?ljana. Priprema teku?ine koja ?e olak?ati bol je vrlo jednostavna : naberemo lista i kore br?ljana, sameljemo u stroju za meso i tu smjesu mo?imo u alkoholu ( sat - dva ). Kad je smjesa dovoljno rastvorena, istisnemo je kroz gazu i dobili smo odli?no sredstvo za uklanjanje boli kod uboda insekta. Ubodeno mjesto natrljamo sa nekoliko kapi teku?ine i olak?anje se brzo osjeti. Uspje?no djeluju i oblozi od slane vode kojoj smo dodali nekoliko kapi ove teku?ine. Sve to spre?ava oticanje i znakove trovanja.

Kod nas se br?ljan malo koristi, ali ga zato mnogo tra?e druge zemlje, kojima ?ak izvozimo listove br?ljana.

NAPOMENA :
list br?ljana ve? u malim koli?inama djeluje na srce i krvne ?ile / ?iri ili su?ava /, ovisno o jakosti doze . U?mrknut br?ljanov sok lije?i od nosnih polipa.

 

BILJKE I BOLESTI KOJE LIJE?E : I poglavlje


skra?eni prikaz

( ?to se mo?e lije?iti biljem ? )

USNA ?UPLJINA:

- Potentilla tormentilla - ste?a
- Pimpinella saxifragia - bedrenika
- Salvia officinalis - kadulja
- Matricaria chamomillae - kamilica
- Sambucus nigra - bazga
- Cochlearia armoracia - hren
- Equisetum arvense - preslica
- Malva silvestris - sljez

LIJE?ENJE BOLESTI ?ELUCA I CRIJEVA:

?elu?ane bolesti:

- Gentiana lutea - lincura
- Erythrea centaurium - ki?ica
- Menyanthes trifoliata - djetelina gorka
- Cichorium intybus - vodopija
- Achillea millefolium - stolisnik
- Juglans regia - orah
- Agrimonia eupatoria - petrovac
- Acorus calamus - i?irot
- Orchis morio - ka?un
- Pimpinela anisum - ani?
- Coriandrum sativum - korijandar
- Foeniculum vulgare - komora?
- Mentha piperita - metvica
- Melissa officinalis - mati?njak
- Calendula officinalis - neven
- Equisetum arvense - preslica
- Artemisia absinthium - pelin
- Trigonella foenum graecum - piskavica
- Matricaria chamomilla - kamilica
- Sambucus nigra - bazga
- Urtica dioica - kopriva velika
- Carlina acaulis - kravljak
- Symphytum officinale - gavez
- Brassica oleracea - kupus
- Chelidonium maius - rosopas
- Cynara scolysmus - arti?oka ( ekstrakt )

Crijevne bolesti:

- Ricinus communis - ricinus
- Rhamus frangula - krkavina, pasja ljeska
- Aloe - aloj
- Prunus spinosa - tnina
- Orchis morio - ka?un
- Althea rosea - trandovilje
- Malva silvestris - sljez
- Tusilago farfara - podbjel
- Verbascum phalmoides - divizma
- Quercus robur - lu?njak / hrast /
- Potentilla tormentilla - ste?a
- Vaccinum myrtillus - borovnica
- Polygonum aviculare - troskot
- Allium sativum - ?e?njak
- Allium cepa - crveni luk
- Mentha piperita - metvica
- Salvia officinalis - kadulja
- Geum urbanum - ze?ja stopa
- Achillea millefolium - stolisnik
- Agrimonia eupatoria - petrovac
- Matricaria chamomilla - kamilica
- Angelica archangelica - an?elika
- Urtica dioica - kopriva velika
- Olea europaea - maslina
- Rosmarinus officinalis - ru?marin

Napomena : ovom prokazu niti su nabrojene sve bolesti niti sve biljke,jer bi to bilo sasvim novo poglavlje .
Za dodatne informacije, obratite se autoru " Zelene apoteke" !

 

BILJKE I BOLESTI KOJE LIJE?E : II poglavlje

skra?eni prikaz

( ?to se mo?e lije?iti biljem ? )

BOLESTI JETRE I ?U?I:

- Taraxacum officinalis - masla?ak
- Mentha piperita - metvica
- Raphanus niger - crna rotkva
- Artemisia absinthium - pelin
- Achillea millefolium - stolisnik
- Berberis vulgaris - ?utika trpka
- Chelidonium maius - rosopas
- Matricaria chamomilla - kamilica
- Cochlearia armoracia - hren
- Galium verum - bro?ika
- Erythrea centaurium - ki?ica
- Carlina acaulis - kravljak
- Humulus lupulus - hmelj
- Olea europaea - maslina

DIJABETES - ?e?erna bolest :

- Arctostaphylos uva ursi - medvetka
- Juglans regia - orah
- Taraxacum officinalis - masla?ak
- Juniperus communis - borovica
- Allium cepa - crveni luk
- Galega officinalis -?draljevina
- Phaseolus vulgaris - ljuske graha
- Vaccinium myrtillus - borovnica
- Urtica dioica - kopriva velika
- Avena sativa - zob
- Trigonella foenum graecum - piskavica
- Vinca minor - zimzelen

GIHT:

- Colchicum autumnale * - mrazovac
- Glechoma hederacea - dobri?ica
- Agropyrum repens - pirika
- Citrus medica - limun
- Fraxinus exselsior - jasen
- Brassica oleracea - kupus
- Rosmarinus officinalis - ru?marin

REUMATIZAM:

- Juniperus communis - borovica
- Hyssopus officinalis - miloduh
- Hedera helix - br?ljan
- Agropyrum repens - pirika
- Citrus medica - limun
- Fraxinus exselsior - jasen
- Hypericum perforatum - kantarion
- Urtica dioica - kopriva velika
- Rosmarinus officinalis - ru?marin


Napomena : sa oznakom * biljke su OTROVNE,
i uzimati ih samo pripremljene u apotekama kao galenske pripravke !
U ovom prokazu niti su nabrojene sve bolesti niti sve biljke, jer bi to bilo sasvim novo poglavlje.
Za dodatne informacije, obratite se autoru " Zelene apoteke" !

 

BILJKE I BOLESTI KOJE LIJE?E : III poglavlje

skra?eni prikaz
( ?to se mo?e lije?iti biljem ? )

BOLESTI SRCA I KRVNIH ?ILA :

- Digitalis purpurea *- pustikara crvena
- Viscum album* - imela bijela
- Allium sativum, /Allium cepa - ?e?njak,/ i luk
- Crataegus oxyacantha - glog
- Capsella bursa pastoris - rusoma?a
- Alium ursinum - medvje?i luk
- Citrus medica - limun
- Convallaria maialis* - ?ur?ica
- Apium graveolens -celer
- Aesculus hyppocastanum - divlji kesten
- Olea europaea - maslina
- Melissa officinalis - mati?njak
- Chelidonium maius - rosopas
- Vinca minor - zimzelen

BOLESTI DI?NIH ORGANA:

- Foeniculum vulgare - komora?
- Pulmonaria officinalis - plu?njak
- Tussilago farfara - podbjel
- Plantago lanceolata - trputac
- Verbascum tapsiforme - divizma
- Malva silvestris - sljez crni ?umski
- Althaea officinalis - sljez bijeli
- Primula vera ( officinalis) - jaglac
- Viola odorata - ljubi?ica
- Equisetum arvense - preslica
- Marrubium vulgare - marulja, tetrljan
- Thymus vulgaris , Th. serpyllum - timijan,
maj?ina du?ica
- Castanea sativa - pitomi kesten
- Alium ursinum - medvje?i luk
- Petasites officinalis - lopuh
- Glechoma hederacea - dobri?ica
- Pinus silvestris - bijeli bor
- Betonica officinalis - betonika, bukvica
- Cochlearia armoracia - hren
- Galium verum - bro?ika
- Hypericum perforatum - kantarion/ gospina
trava/
- Polygala amara - krestu?ac
- Symphytum officinale - gavez
- Vinca minor - zimzelen

Napomena : sa oznakom * biljke su OTROVNE, i
uzimati ih samo pripremljene
u apotekama kao galenske pripravke !
U ovom prokazu niti su nabrojene sve
bolesti niti sve biljke, jer bi
to bilo sasvim novo poglavlje .
Za dodatne informacije, obratite se
autoru " Zelene apoteke" !

 

BILJKE I BOLESTI KOJE LIJE?E : IV poglavlje




skra?eni prikaz

( ?to se mo?e lije?iti biljem ? )


BUBRE?NE BOLESTI ,
BOLESTI MOKRA?NIH PUTEVA I MJEHURA:

- Betula pendula, B. verucosa - breza
- Ocinum basillicum - bosiljak
- Solidago virga aurea - zlatnica
- Equisetum arvense - preslica
- Visum album* - imela
- Arctostaphylos uva ursi - medvetka
- Salvia officinalis - kadulja
- Scilla maritima* - morski luk
- Juniperus communis - borovica
- Crataegus oxyacantha - glog
- Apium graveolens - celer
- Hyssopus officinalis - miloduh
- Capsella bursa pastoris - rusoma?a
- Matricaria chamomilla - kamilica
- Agropyrum repens - pirika
- Cucurbita pepo - bundeva
- Ononis spinosa - ze?ji trn
- Sambucus ebulus - abdovina
- Larix europaea -ari?
- Sambucus nigra - bazga
- Vaccinium myrtillus - borovnica
- Hedera helix* - br?ljan
- Galium verum - bro?ika
- Fraxinus exselsior - jasen
- Hypericum perforatum - kantarion
- Humulus lupulus - hmelj
- Olea europaea - maslina


Napomena : sa oznakom * biljke su OTROVNE, i
uzimati ih samo pripremljene u
apotekama kao galenske pripravke !
U ovom prokazu niti su nabrojene sve
bolesti niti sve biljke, jer bi to
bilo sasvim novo poglavlje .
Za dodatne informacije, obratite se
autoru " Zelene apoteke" !

 

BILJKE I BOLESTI KOJE LIJE?E : V poglavlje



skra?eni prikaz

( ?to se mo?e lije?iti biljem ? )

?IVCI:

- Ocium basilicum - bosiljak
- Valeriana officinalis -odoljen, valerijana
- Humulus lupulus - hmelj
- Anethum graveolens - kopar
- Gentiana lutea - lincura
- Achillea millefolium - stolisnik
- Aconitum napellus* - jadi?
- Galium verum - bro?ika
- Hypericum perforatum - kantarion
- Melissa officinalis - mati?njak
- Passiflora incarnata - pasiflora
- Rosmarinus officinalis - ru?marin

KO?NE BOLESTI:

- Arnica montana* - br?anka, arnika
- Salvia officinalis - kadulja
- Capsella bursa pastoris - rusoma?a
- Calendula officinalis - neven
- Hypericum perforatum - kantarion
- Viola tricolor - ma?uhica
- Arctium lappa - ?i?ak
- Taraxacum officinalis - masla?ak
- Matricaria chamomilla - kamilica
- Tussilago farfara - podbjel
- Hedera helix - br?ljan
- Lythrum salicaria - vrbica crvena
- Aloe -aloj
- Larix europaea - ari?
- Galium verum - bro?ika
- Fraxinus exselsior - jasen
- Urtica dioica - kopriva velika
- Symphytum officinale - gavez
- Brassica oleracea - kupus
- Olea europaea - maslina
- Rosmarinus officinalis - ru?marin

?ENSKE BOLESTI :

- Fragaria vesca - jagoda
- Rubus fructicosus - kupina
- Potentilla tormentilla, P. anserina - ste?a,
gusja trava
- Capsella bursa pastoris - rusoma?a
- Polygonum hydropiper - vodeni papar
- Artemisia absinthium - pelin
- Inula helenium - oman
- Marubium vulgare - marulja
- Lythrum salicaria - vrbica crvena
- Hedera helix* - br?ljan
- Hypericum perforatum - kantarion
- Chelidonium maius - rosopas
- Vinca minor - zimzelen

JA?ANJE - IMUNITET:

- Cochlearia armoracia - hren
- Galium verum - bro?ika
- Urtica dioica - kopriva velika
- Carlina acaulis - kravljak
- Trigonella foenum graecum - piskavica
- Brassica oleracea - kupus
- Rosmarinus officinalis - ru?marin

IMPOTENCIJA:

- Sambucus nigra - bazga
- Petroselinum sativum - per?in
- Heracleum sphondylium - me?ja ?apa

Napomena : sa oznakom * biljke su OTROVNE, i
uzimati ih samo pripremljene u
apotekama kao galenske pripravke !
U ovom prokazu niti su nabrojene sve
bolesti niti sve biljke,jer bi to bilo
sasvim novo poglavlje .
Za dodatne informacije, obratite se
autoru " Zelene apoteke"

 

BIO - PREVARE U KOZMETICI



Ono ?to proizvo?a?i kozmetike nazivaju napretkom, zapravo je prevara, dok o definitivnoj zabrani ?tetnih materijala malo tko u svijetu i razmi?lja.
Proizvo?a?i kozmetike svoj posao vrlo dobro poznaju: u tvorni?kim halama proizvode kreme, a u parfumerijama prodaju nadu.
To je najsigurniji posao, jer ljudima ni?ta nije tako va?no kao iluzije.
Iluzije o vje?itoj mladosti, ljepoti i privla?nosti izvla?e ljudima ogromne svote novaca iz d?epa. U posljednje vrijeme u borbi za izvla?enje novaca za prodane iluzije, pridru?ilo se i izvla?enje novaca i od mu?karaca.
Slogan je : « Sve vas njeguje ?ista priroda !. « Bio- njega postala je prodajni ?lager. Biljnim ljekarnama pridru?ila su se odjeljenja i prodavaonice biolo?ke hrane. Poslovi sa biljnim ekstraktima naprosto cvjetaju, a trgovci zadovoljno trljaju ruke.
Izraz « kozmetika « krije u sebi gr?ki korijen « kosm?o « ?to zna?i « ure?ivati «. Prirodna kozmetika, dakle, zna?i ure?ivati pomo?u prirode.

Sa svim tim kozmetika nema mnogo zajedni?koga, bila ona bio- ili ne. U oba slu?aja, na ko?u se stavljaju mje?avine koje proizvo?a? pravi kako ho?e. Propisi koji treba potro?a?e kozmeti?kih preparata ?tititi od prevare i ?tete po zdravlje, ne ispunjavaju svoju namjenu. Najopasniji sastojci u preparatima predstavljaju se kao boje, UV filteri, ili konzervansi. Ono ?to tvornice nazivaju napretkom, zapravo je prevara, a zabrana opasnih materija je jo? daleko.
Naravno, to je i razumljivo, kozmetika je druga najve?a grana kemijske industrije. Sirovine za njegu tijela isporu?uju multinacionalne kompanije koje su svemo?ne, koje razmi?ljaju o unosnijim stvarima od otrova u njihovim posudicama i kremama.
Nova, druga?ija, biolo?ka kozmetika tra?ila bi i novu kemiju, sa puno vi?e obzira.

Prirodna sredstva za uljep?avanje ? ako takav naziv to zaslu?uje ? morala bi se zasnivati na potpuno novim sastojcima, potpuno novim sirovinama i naravno, potpuno druga?ijim postupcima. Malo neke indijanske ?arobne travice u no?noj kremi nije dovoljno; kap jojobinog ulja u ?amponu ne ?ini ?uda, dok glavnina proizvoda sti?e iz istih kemijskih tvornica kao i do sada.
Dovoljno je na ambala?u ili posudicu staviti crte? nepoznate biljke i ve? ?e se najobi?nija vazelinska mast prodavati kao ?udotvorna krema od ulja jo? ?udotvornije biljke. Danas jo? nije utvr?eno koliko to?no treba ani?a ili nevena sadr?avati jedan preparat, da bi mogao opravdati ime koje nosi.

U SAD- u je na snazi propis koji tra?i da proizvo?a? precizno navede sastojke svoga proizvoda. U Europi proizvo?a? odlu?uje da li ?e i koliko svoje recepture otkriti kupcu. Me?utim, pa?ljivim ?itanjem ?to pi?e na kutijicama, mo?e se mnogo toga saznati.
Nazivi koji se nalaze na posudicama, ?amponima i ostalim kozmeti?kim preparatima, jedva da se daju pro?itati, a kamoli izgovoriti : ( butilhidroksitoluol- u sapunima, sinteti?ki amidi masnih kiselina i natrij laurisulfat u mlijeku za kupanje, propilenglikol, aluminijklorhidrat i metalparaben u kao konzervansi i td..) Neke od tih sastojaka medicina poznaje samo kao alergene ili kancerogene . Ne, to nije prirodna kozmetika !

?ak i oni koji svoje preparate spravljaju po recepturama na?ih baka, nisu vi?e imuni na kemiju. Za o?uvanje tih preparata potrebni su konzervansi, naro?ito za sokove, vodene ekstrakte bilja, propolisa, aloje ili elastina.
Istinski , onaj tko ?eli sa?uvati originalni sastav svojih proizvoda trebao bi se pridr?avati jednostavnih na?ela koje su poznate svakome : ?to manje razli?itih sastojaka i ?to vi?e onoga ?to se jede ili pije. Samo, takovi proizvo?a?i ubrzo bankrotiraju.
Prednost prirodnih sirovina zna?i i novi izazov i preorijentaciju za industriju, kako tehnolo?ki, tako i financijski, a to oni ne ?ele. Svaka ?ast pojedinim proizvo?a?ima ( ne?emo ih reklamirati, bar za sada ! ), koji za svoje podloge ( emulgatore ) koriste ?isto prirodna sredstva. dakle, dokaz da se i to mo?e. Podloge za sredstva za njegu tijela mogu se dobiti od prirodnih sirovina na ekonomi?an na?in, na relativno jeftin i jednostavnim kemijskim postupcima. To dokazuje da postoji dovoljno materije koje bi proizvo?a?i kemijskih sredstava mogli koristiti upravo iz prirode.

Uva?iti treba geslo : dobro za ko?u ? dobro je i za ?ivotnu sredinu. Ako je kemijanje ipak neizbje?no, koristiti bi je trebali samo u slu?ajevima da zbog obrade ko?a neku materiju ne podnosi lo?ije i da se ne poremeti prirodni i ekolo?ki sustav.
Prirodna ? u punom smislu te rije?i ? zaslu?ivati ?e svoj naziv samo pod uvjetima da prednost daje starijim i provjerenim samoniklim biljkama, a ako bilje treba uzgajati na planta?ama, onda ne dolazi u obzir umjetno gnojenje mineralnim gnojivima uz dodavanjem hormona i pesticida .
Da li je bilo kojoj ?eni poznato na koji na?in se uzgajaju biljke na planta?ama iz kojih su napravljeni proizvodi koje one koriste ? Zar na ?isto biolo?ki na?in ?
Dakle, ako prija ko?i ? ne prija ?ivotnoj sredini, bar za sada, jer, ipak biljke od kojih se prave pomade i kreme nije biolo?ki ?isto uzgojeno, a niti prera?eno !
Za proizvo?a?a je to preskupo , i ne vidi profit, a njega samo to zanima !

Ne preostaje nam drugo nego se nadati da ?e se jedanput ipak po?eti proizvoditi i prodavati biolo?ki ?isti preparati, i biolo?ki ?ista hrana , a do tada na vama je da odlu?ite.
Uostalom, tko tvrdi da nije tako, neka doka?e suprotno !

 

BILJNE LJEKOVITE MASTI I ULJA


CRVENILO KO?E
Ljekovita mast za lije?enje crvenila ko?e priprema se na slijede?i na?in:
Po jedna velika ?lica sitno iskosana lista bokvice (Plantago media), lista koprive - ( Urtica dioica ), i 50 grama rastopljene neslane svinjske masti.
Sve se ovo pomije?a i kuha na pari dok se ne pretvori u ka?u. Ovako dobivenom ljekovitom smjesom bolna mjesta
se ma?u tri puta dnevno, preko masti se stavi gaza i zamota zavojem. Smjesa se dr?i dva sata, nakon toga se skine i opere mlakom kamilicom. Na crvena i upaljena mjesta tako spravljena ljekovita mast stavlja se ?est dana.

URTIKARIJA
Crvene " pe?ate" po tijelu koji se javljaju kad do?e do urtikarije treba mazati biljnom masti koja se priprema po slijede?oj recepturi:
6 ?lica sitno iskosana per?inovog lista i 4 ?lice sitno iskosanog lista koprive pomije?amo s 1 litrom destilirane vode i nalijemo u bocu. Boca se dr?i 20 dana u hladnjaku i promu?ka se vi?e puta tokom dana. Potom se procijedi i s time se 6 dana ma?u "pe?ati" na tijelu.

LI?AJ
Kad vam se na ko?i pojavi li?aj, mo?ete koristiti mast koja se priprema tako ?to se 4 velike ?lice iskosanog bijelog luka /?e?njaka/ i 2 velike ?lice iskosanog lista bijelog jasena /Fraxinus excelsior/* izmije?aju sa 6 ?lica meda.
Ovom masti treba mazati i previjati bolna mjesta 3 puta dnevno. Prije svakog mazanja obrisati li?aj mlakom kamilicom. Oblog se dr?i po dva sata dnevno, a tretman traje 10 dana.

BRADAVICE
One su vrlo ?esta pojava. Za jedan dan lije?enja ili za nekoliko dana , one se mogu potpuno otkloniti s ma kojega dijela tijela. Postoji nekoliko pu?kih recepata za otklanjanje bradavica.
®Uzmite ?to ve?i ?e?anj bijeloga luka i u njemu izdubite rupu veli?ine bradavice. Stavite to na bradavicu i pove?ite zavojem. Ve? poslije 8-10 sati bradavica ?e otpasti i ostati u ?e?nju bijelog luka;
®Svje?im sokom crvenog luka natapati bradavicu vi?e puta tijekom dana. Ona ?e sama otpasti za 2-3 dana.
Postoji jo? narodnih recepata za uklanjanje bradavica, ali njih mo?ete na?i kod opisa pojedinih biljaka !

BUBULJICE
Ako vam se ?esto pojavljuju bubuljice poku?ajte ih "izlije?iti" biljnom masti koju ?ete spraviti tako ?to ?ete zagrijati jednu veliku ?licu pivskog kvasca - germe - na pari i time mazati bubuljice ujutro, u podne i nave?er po nekoliko minuta.
Ako ovo ne pomogne, poku?ajte koristiti mast pripremljenu od 3 velike ?lice sitno isjeckanog lista bokvice i dvije ?lice ulja za jelo. Sve to dobro izmije?ajte i stavljajte na dijelove lica s bubuljicama. Ulje treba dr?ati po jedan sat tri puta tokom dana.
Ako je potrebno da gnojnice na ko?i sazru, mo?e se koristiti ?aj koji se pravi tako ?to se tri velike ?lice sitno iskosanog lista bokvice i cvijeta i lista podbjela /Tussilago farfara/ preliju s jednom litrom kipu?e destilirane vode i ostavi poklopljeno 2 sata dalje od topline. ?aj se procijedi i zasladi medom. Pije se tokom dana, a na bolna mjesta se stavlja 3 puta dnevno po 2 sata oblog , koji se mo?e svakih pola sata . / Oblog je neprocije?eni ostatak ?aja./
Po skidanju obloga bolna mjesta obrisati mlakom kamilicom. Ovaj recept koristite 5 dana.

SITNI GNOJNI ?VORI?I
Za lije?enje ovakvih promjena na ko?i predla?e se slijede?a biljna mast: pripremiti po dvije ?lice iskosanog lista kupine i lista bokvice, pa ih izmije?ati s dvije ?lice maslinovog ulja ( ili suncokretovog ). Zagnojena mjesta treba namazati tim melemom tri puta na dan i dr?ati po dva sata. Recept se koristi 4 dana.

?ULJEVI
Vrlo ?esta i neugodna pojava , osobito na no?nim prstima. Da biste sebi pomogli poku?ajte s jednim od dva recepta :
1/ Uzmite svje?u ili suhu ?ljivu i rasijecite je. Na polutke ovih ?ljiva izlijte po 1/2 male ?lice soka od lista br?ljana. Ovakvu polutku ?ljive prive?ite na ?ulj tijekom no?i. Tijekom dvije do tri ve?eri ?ulj treba otpasti.
2/ Uzmite 1/2 glavice bijelog luka i o?istite je i zgnje?ite, te time prema?ite ?ulj ujutro i uve?er. Za 3-4 dana ?ulj treba otpasti.

KURJE OKO
Uzmite po 3 velike ?lice izribane povrtnice i korijena hrena. Ovu smjesu previjte komadom lanena platna na bolna mjesta. Kurje oko prethodno namazati uljem za jelo, a oblog dr?ati ujutro i nave?er po 2 sata. Mo?ete koristiti i drugi recepte:
Uzmite 2 velike ?lice sitno iskosanog ?e?njaka i isto toliko vinskog octa. Sve to izmije?ajte i stavite na bolno mjesto. Oblozi se dr?e 2 puta dnevno po 2 sata;
Ako vam ne pomognu prethodna dva recepta mo?ete poku?ati s tre?im : uzmite glavicu crvenog luka, iskosajte ju i izmije?ajte s istom koli?inom vinskog octa. Smjesu stavite na bolno mjesto a obloge dr?ite 2 sata, dva put dnevno. Tretmani traju 3 dana.

ISPUCALA KO?A
Biljni preparat radi se tako ?to se 5 velikih ?lica sitno iskosanog lista koprive stavi u 100 g rastopljene neslane svinjske masti. Ova se masa kuha na pari dok se ne stvori ka?a - mast i njom se ma?e ispucala ko?a vi?e puta tijekom dana. Prije svakog mazanja obri?ite ko?u mla?nom kamilicom. Tretman se ponavlja 5 dana.

ZANOKTICE
U lije?enju zanoktica, naro?ito gnojnih, koristi mast koja se pravi od 2 velike ?lice sitno iskosanog lista kupine, lista petrovca/ Agrimonia eupatoria/ i 4 velike ?lice meda. Sve se to izmije?a i ovom smjesom ma?u bolna mjesta. Prsti moraju biti zavijeni tijekom cijelog dana, a po skidanju obloga, obri?ite ih mla?nom kamilicom. Tretman se ponavlja 4 dana.

?IREVI
Uzeti dvije glavice crvenog luka koji se sitno isko?e, tome dodati 150 g ulja za jelo. Blago kuhati dok se ne dobije ka?a - mast. Njome mazati ?ireve vi?e puta tijekom dana , a obloge dr?ati 2 sata. Poslije skidanja preparata obrisati ?ireve mlakom kamilicom. Za 2-3 dana ?irevi ?e pu?i, gnoj ?e iscuriti, ranu o?istiti i ona ?e zacijeliti.
U lije?enju ?ireva mo?e koristiti i glavica crvenog luka popre?no izrezana. Stavlja se na plo?u ?tednjaka da se malo zape?e, skine s plo?e i nama?e jestivim uljem. Ovakvom polovicom ujutro previti ?ir. Povezati gazom i zavojem i dr?ati do podneva. Zatim skinuti i bolesno mjesto obrisati kamili?inim ?ajem. Uve?er postupak ponoviti, dr?ati cijelu no?. Ujutro skinuti i oprati kamilicom a potom namazati medom. Ovakvim na?inom lije?enja ?ir mora pro?i za dan - dva.

NA?ULJANA KO?A - DEKUBITUS
Ovakve povrede ko?e ?esto se javljaju kod bolesnika koji dugo le?e zbog nekog kroni?nog oboljenja. U takovim slu?ajevima mo?e koristiti slijede?i biljni preparat: uzmu se po tri velike ?lice sitno iskosane bokvice, lista kupine i lista maline. Sve se to prelije s 200 g maslinova ulja i pozorno kuha na pari dok se ne pretvori u kremu. Njome treba mazati bolna mjesta 3 puta dnevno i previjati ih. Prije svakog mazanja , bolna mjesta obrisati mlakom kamilicom, a uljnu kremu dr?ati privijenu po 3 sata. Ovaj tretman mora trajati najmanje 5 dana.

* peteljka je nekorisna!

«-prije    dalje-»

BROJKE

PRENESENO IZ DOMA?EG TISKA :
BROJKE
Godi?nje od bolesti srca i krvnih ?ila umire ?ak 26.712 Hrvata.
Zagreb ? vode?i uzroci smrti u Hrvatskoj su bolesti srca i krvnih ?ila te rak, odnosno karcinom, navodi se u publikaciji « Zdravstveno stanje i zdravstvena za?tita u Hrvatskoj», koju su izdali Ministarstvo zdravstva i Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
Od bolesti srca i krvnih ?ila lani je umrlo 26.712 ljudi, ?to je 53,2 posto od ukupnog broja umrlih, a od karcinoma je umrlo 11.728 ljudi, odnosno 23 % od ukupnog broja.
Stopa smrtnosti od bolesti srca i krvnih ?ila kontinuirano raste od 1991. godine, pa danas od tih bolesti umire prakti?ki svaka druga osoba, a one su i vode?i uzrok hospitalizacije, navodi se u publikaciji.

«-prije    dalje-»

BILJKE obuzdavaju metastaze!

Dokazano je da odre?eni spojevi u biljkama prekidaju proces koji uzrokuje nastanak raka, a spre?avaju i njegov rast.
Vrlo mo?an sastojak je sulforafan koji se kuhanjem ili pripravljen u mikrovalnoj pe?nici se ne uni?tava. On poma?e rad odre?ena enzima , koji ubija uljeza , tako da ga prilijepi za molekulu , koja ga nekoliko sati po?to je npr. brokula stigla u ?eludac, izbacuje van. Rak se ne dobija odjedanput nego je on postupan u procesu, te ?ovjek uz pomo? fitokemika u vo?u i povr?u - koji djeluju na svakom stupnju koji dovodi do raka - mo?e sprije?iti nastanak zlo?udne bolesti i na njeno ?irenje. Fitokemici koji se nalaze u raj?ici, nalaze se i u zelenoj paprici, mrkvi, ananasu, jagodi?
Ako opasni spoj pro?e, ako ga ne sprije?i fitokemik iz raj?ice ili ako ga sulforafan iz brokule ne izbaci iz stanice - do?ekati ?e ga spasonosni fitokemik, koji spre?ava mutaciju stanica. Ima ga u brokuli, bijeloj repi, kupusu? . Spojeva u biljkama koje ?ovjeka ?tite od raka ima jo? i svaki od njih ( spojeva) ima to?nu ulogu u "ubijanju" opasnih tvari koje unosimo hranom, zrakom ili izlaganjem sve ?tetnijim sun?evim zrakama, npr. cvjeta?a ?titi ?ene da ne dobiju rak grudi, a ?e?njak i luk sadr?avaju sastojak koji tako?er u jednoj fazi "obezglavljuje" kancerogen.


Spojevi koji se nalaze u povr?u sa antitumorskim djelovanjem i to u cvjeta?i, kelju pup?aru, bijeloj repi, brokuli, raj?ici, nalaze se i u ?i?ku. ( dr. Eljuga) ?i?ak je u narodu poznat kao podlanica, a njegov ekstrakt prema istra?ivanjima na?ih stru?njaka: prof. dr. Nikola i Milan Kujund?i?, prof. dr. Ivan Ba?i?, prof. dr. Danica Ku?trak i drugi, ispitivanjem " podlanice" dokazali su da u njoj ima tvari koja ja?a imunitet organizma. Ove rezultate potvrdio je i prof. dr. Luka Milas u bolnici M. D. Anderson u Houstonu, koji je u tamo?njim laboratorijima jo? jedanput potvrdio ljekovitost ?i?ka. Na?a poznata farmaceutska tvrtka ( ne reklamiramo !) ga je nedavno registrirala kao pomo?no ljekovito sredstvo.
Mehanizam djelovanja posebnog spoja u podlanici do danas nije razja?njen, ali ?ini se, da aktivira stanice imunolo?kog sustava koji sudjeluje u obrani organizma. Na pokusnom je modelu dokazano da ekstrakt te vrste ?i?ka - obuzdava i metastaziranje tumora !

 

BOL U VRATU

Naj?e??i uzrok bolova u vratu su prenapregnutost vratnih mi?i?a koje stalno primoravamo na neprirodan i neispravan polo?aj, uslijed ?ega se zate?u, gr?e i uzrokuju bol. Predostro?no??u i vje?bama to se mo?e sprije?iti.
Kako sprije?iti mi?i?nu bol u vratu: paziti kako dr?ite glavu i vrat, naro?ito kod dugotrajnog sjedenja i pisanja. Prekomjerno du?evno uzbu?enje, a naro?ito stres, napinju mi?i?e, te je potrebno u takovim stanjima opustiti ?itavo tijelo i nastojati posebno opusti mi?i?e. Izbjegavati ko?ulje s uskim okovratnikom, kravate ne treba zatezati kao na vje?alima. Izbjegavajte mekane jastuke od pjenaste gume. Kod telefoniranja ne dr?ite slu?alicu stisnutu izme?u glave i ramena.
Vje?be treba redovito provoditi, a mogu se izvoditi prakti?ki na svakom mjestu.
Kad su degeneracijske promjene kralje?nice napredovale, osim bolova u vratu i ?iji ?esto se javljaju glavobolje i trnci ruku.
U po?etnoj fazi, u akutnom stadiju potrebno je mirovanje. Onemogu?iti gibanje vrata koje prouzrokuje bol. ?esto oma?e grijanje podru?ja vrata ? ?ije- te blaga masa?a i akupresura ? pritisak i ?vrsta masa?a akupunkturnih to?aka.
Nakon prestanka boli provodi se fizikalna terapija. Najkorisnije su vje?be napinjanja ( izometri?ne).
Nemojte ?initi nagle trzajne kretnje i izbjegavajte rad u polo?aju glave i vrata. ?tetna je i dugotrajna vo?nja autom bez odmora.

 

BUBRE?NI KAMENCI

BUBRE?NI KAMENCI
Mokra?a nastaje u bubrezima. Bubrezi iz tijela izlu?uju ?tetne tvari koje nastaju prilikom mijene tvari. ?tetne tvari su uglavnom mokra?na kiselina i sama mokra?a. U jednoj minuti kroz bubreg prote?e 1 ? 1,5 lit. krvi, koju oni pro?iste, tako da ?tetne tvari odvoje, a sve ostale vrate u krvotok.
Mnogi bolesnici imaju bubre?ne kamence, a da to i ne znaju. Po?nu ih osje?ati istom onda kada skliznu iz bubrega u mokra?ovod pa se tamo uklije?te. Bolovi mogu biti stra?ni. Najdjelotvornija prva pomo? je topla kupka. Kupka mora trajati najmanje pola sata. Pojavi li se umjesto mokra?e krv, tada se kamenac ( ili kamen) uklije?tio i ozlijedio mokra?ovod.
Hematurija je postojanje krvi u mokra?i. Mo?e biti vrlo slaba, tako da se ne o?ituje nikakvom promjenom boje urina. Kada se javi uz bubre?ne kolike ( bolove), sumnja se na postojanje kamenca.
Bubre?ni kamenci uglavnom nastaju u jednom bubregu.
Bubre?ni kamenci se razlikuju po svom sastavu i veli?ini.
Prete?ni dio kamenaca je od mineralnih soli. Po u?estalosti pojavljuju se kalcijeve soli ( oksalati i urati), fosfati i kalcijev karbonat ( vapnenac), ksantin i cistin. Pri nastajanju kamenaca znatnu ulogu maju ometano izlu?ivanje urina, bakterije, osteoporoza, pogre?na prehrana, dugotrajna bole?ljivost, a svoj udio imaju i nasljedne sklonosti. Tegobe ovise o obliku kamenaca, mjesta na kojem se nalaze i njihovu djelovanju na okolicu. Dok se kamenac sam ne zaglavi, ve?inom se pojavljuje samo tup bol i pritisak u bokovima, napet trbuh, slabost i ponekad povra?anje. ?im se pojavi upala, tegobe se pove?aju. samim rendgenskim pregledom ne mogu se uvijek utvrditi kamenci u mokra?nim organima, jer ih zrake ne razlu?uju od drugog tkiva.

Ako se kamenac zaglavi u mokra?ovodu nastaje prava bubre?na kolika.
Ona po pravilu po?inje iznenada s jakim bolovima koji zra?e du? mokra?ovoda prema mokra?noj cijevi, spolnim organima i bedrima. Mogu trajati nekoliko sati, ali i vi?e dana i ?esto su povezani s drugim pojavama : otkazivanje perifernog krvnog optoka ( vazomotorni kolaps), pad krvnog tlaka, povra?anje, zastoj mokra?e, problemi sa stolicom i ne ispu?tanje plinova ( vjetrovi). Prilikom kolika mo?e ?ak i slijepo crijevo postati neprolazno ( paraliti?ki ileus), u mokra?i ima crvenih krvnih zrnaca, a nekad i kamenaca.
Ve?inom su potrebni lijekovi protiv gr?evitih bolova, koje smije propisati samo lije?nik. Potrebno je olak?ati prolazak kamenca ili sprije?iti bolove polukupelji i kupelji u sjede?em polo?aju obje s porastom temperature vode i s trinama od sijena ili zobenom slamom ili preslicom; preporu?uje se i parna kupelj donjeg dijela tijela. ?esto je korisno sna?no gibanje ( jahanje, penjanje stijenama ili preskakanje konopca).
O operaciji odlu?uje lije?nik.

Utvrditi vrstu kamenca je vrlo bitno za daljnje lije?enje. Pri svakom stvaranju kamenaca treba organizam dobivati velike koli?ine slabijih biljnih ?ajeva ( pogotovo ?ajeva za bubrege i mokra?ni mjehur, ruskog ?aja, odgovaraju?e mineralne vode i druge) koje bolesnik mora piti u koli?ini od najmanje 2 litre dnevno. Pri sastavljanju jelovnika treba voditi ra?una o sastavu kamenaca, ali ne treba pretjerivati, nego jelovnik sastavljati na?elno. Bitno je da bolesnik dobiva punovrijednu prirodnu hranu.

Pri pojedinim vrstama kamenaca treba postupati na razli?ite na?ine :
Kamenac od kalcijeva fosfata ili kalcijeva karbonata:
Izbjegavati ili ograni?avati hranu u kojoj ima mnogo kalcija: mlijeko, sir, jaja, ?pinat, celer, ?paroge, banane, vo?e, alkalne mineralne vode.
Prednost treba davati namirnicama koje sadr?e mnogo magnezija 8 zobene pahuljice, grah, gra?ak, integralni kruh), te tako?er svako jutro polako ispiti sok od 6 limuna, na taj se na?in i posti?e znojenje.
Kamenac od oksalata:
Treba ograni?iti rabarbaru, ?pinat, kupus, per?in, luk, radi?, ogrozd i ribiz. Samo umjereno se uzima mlijeko, sir, jaja i ribe.
Prednost treba davati namirnicama koje sadr?e magnezij, jer magnezij pospje?uje rastapanje kalcijeva oksalata.
Kamenac od urata:
Potpuno se odre?i ( ili jako reducirati ) namirnice kao ?to su iznutrice / jetra, bubrezi, plu?a, mozak, prsna ?lijezda/, ribe, dimljeno meso, mesni ekstrakti i mesne juhe, mahunarke i gljive, orahe i drugo. Kada je u pitanju kamenac od urata tada treba alkalizirati urin. Za to je dobra soda bikarbona. Nju uzimamo 3 X dnevno po jednu tabletu a dnevno se popije i sok od dva limuna. Lijekove koji otapaju kamence propisuje lije?nik.

Za rastapanje kamenaca dobar je ?aj od trpuca koji se pije u ve?im koli?inama. Tako?er, prirodni lijek za rastapanje kamenaca je pripravak od bro?a ( Rubia tinctorum), te zlatnica ( Solidago virga aurea).
Bolesnik se prije svega mora ?uvati hladno?e i umornosti. Potrebna je i dijeta. Kuhinjska sol je zabranjena.
Nedostatak vitamina A podsti?e stvaranje kamenaca, zato je potrebno redovito uzimati sok ili salatu od mrkve. Ukoliko nastane krvarenje, od bjelan?evina davati samo svje?i kravlji sir. Najbolja je hrana od prirodne ri?e, povr?a i salate. Koristi i fizikalno lije?enje. Svaku ve?er treba stavljati na predio bubrega obloge od ( vla?ne i vru?e) kamilice ili trina, u trajanju pola sata. Kod krvarenja uzimati ?aj od stolisnika.
®lije?enje :
Sastav ?aja : po 40 grama : stabljike kilavice ( Herniaria glabra), listova medvje?eg gro??a- medvjetka (Arctostaphylos uva ursi), ?ila ze?jeg trna (Ononis spinosa), po 30 grama : istucanog ploda ?ipka (Rosa canina), listova breze, listova i cvijetova stolisnika i 20 grama koprive.
Trave je potrebno jako usitniti i dobro promije?ati. U dvije litre vode preko no?i mo?iti 15 grama ove mje?avine. Ujutro staviti na tihu vatru i kada prokuha dr?ati na vatri jo? 1 minutu. Poklopljeno pustiti da se samo ohladi, procijediti u boce i dodati svje?i limunov sok - od 1 limuna. ?aj piti umjesto vode, dnevno treba popiti najmanje 1,5 lit. Za vrijeme jela 3 X dnevno popiti po ½ dl slabijeg ?aja pripremljenog od ?ila i stabljike bodljikave veprovine ( Zakonom je za?ti?ena, potra?ite u biljnim ljekarnama (Ruscus aculeatus). ! Hrana mora biti jako raskuhana, ju?na, i jesti je mlaku. Ne piti svje?u vodu ! Vodu najprije prokuhati i ohladiti i tek onda piti. Izbjegavajte mineralnu vodu.
®?aj br. 2.:
Po 60 grama listova breze i pirike ( podzemni dio) /Agropyrum repens/, po 40 grama stabljike preslice, samljevenog ploda ?ipka, i 20 grama stabljike timijana ( ili maj?ine du?ice).
?aj se priprema kao i u gornjoj recepturi.

®Krvavo i bolno mokrenje prestaje pijenjem ?aja od 10 g li??a i cvijeta nevena kuhanog u 2 dl vina i 1 dl vode, koji se pije vru?, svaki dan po 1 ?lica.
®?aj od suhe rusoma?e ( Capsella bursa-pastoris) je vrlo koristan protiv reume, pijeska mokra?nog mjehura i bubrega, protiv groznice, ubrzanog pulsa i niskog tlaka sa slabim radom srca.
® Protiv kamenaca u bubrezima treba 3 velike ?lice mje?avine od po 20 grama stolisnika, breze , medvje?eg gro??a, kukuruzne svile ( Stigmata Maydis), i peteljki vi?anja ili tre?anja, popariti s ½ litre klju?ale vode, poklopljeno ostaviti da stoji preko no?i ( 12 sati), te zatim procijediti. Pije se umjesto vode.
U fitoterapiji kao najbolje sredstvo za otapanje bubre?nih kamenaca smatraju se tre?njine peteljke; dobro oprane, osu?ene i sitno izrezane peteljke plodova tre?nje, kuhane u vodi 2 minute, procije?ene se piju kao ?aj protiv upale bubrega, za otapanje bubre?nih kamenaca, i za ?i??enje mokra?nih putova, te za pospje?enje obilnijeg mokrenja. To poma?e kada sve drugo zataji. Jo? boljim se smatraju jezgre iz tre?njinih ko?tica.
®U tu svrhu se jedu svje?e, dnevno 2 X po 6 komada, ili se
od njih priprema tinktura , tako da se 3 dijela zdrobljenih jezgara prelije sa 12 dijelova vinjaka i ostavi 14 dana da stoji za?epljeno, zatim se ocijedi i pije 3 X dnevno po 10 kapi na kocki ?e?era ili u malo vode, poslije jela. Ova tinktura koristi i protiv impotencije.
® Kod kamenaca u bubregu i li mokra?nom mjehuru koristi se i troskot ( Polygonum aviculare), u koli?ini od 15 g li??a koje se prelije sa 2,5 dl klju?alog vina. Popije li se taj pripravak topao, gr?evi odmah popu?taju. Radi izlu?ivanja pijeska i kamenaca iz bubrega i mokra?nog mjehura, za zaustavljanje krvarenja iz plu?a, ?eluca i crijeva, za oporavljanje jetre i slezene, te kod bijelog cvijeta, priprema se mje?avina ?aja, kojeg treba piti 8-10 tjedana. Sastav ?aja je : troskot ? 20 grama, zdrobljenih boba borovice ? 10 grama, pelina ? 5 grama, a sve se mo?i 12 sati u ½ litre crnog vina i ¼ litre vode. Nakon toga vremena kuha se 5 minuta , poklopi i nakon 10 minuta procijedi. Pije se 1-2 ?alice u gutljajima u toku dana.
®protiv pijeska i kamenaca u bubrezima i mokra?nog mjehura, te protiv mokrenja u krevet, pije se ?aj od 30 grama li??a brusnice ( Vaccinium Vitis idaea) koji se kuha u ¼ l vode dok se ne prokuha na pola, doda se 1 velika ?lica meda. Pije se toplo 3 X dnevno po 1 ?alica poslije jela. ?aj djeluje i na di?ne organe.

DAKLE : stvaranju kamenaca pogoduju mnogi ?imbenici. Kad do?e do zastoja otjecanja mokra?e, kada se otopljene tvari talo?e na mjesta zastoja isto tako kao ?to se i pijesak iz rijeke talo?i na o?trijim okukama rijeke, gdje je njezin tok usporen, ili iza neke brane. Ako uz ve? su?eni odvodni mokra?ni kanal postoji u zdjelici i upala, uzro?nici se namno?e, izazivaju jo? ja?e upale, a na tom mjestu se talo?i i gnoj. Oni tada postaju jezgra oko koje se talo?e otopljene otpadne tvari, naj?e??e mokra?na kiselina i mokra?a. Na mjestu upale mo?e do?i i do male ranice oko koje se skuplja zgru?ana krv, te tako stvara jezgru budu?eg kamenca. Oni koji se boje debljanja ili za svoje srce, pa uzimaju malo teku?ine, potencijalni su kandidati da dobiju kamence. Oboljenju bubre?nih kamenaca naginju ljudi koji pri radu znojenjem gube mnogo teku?ine. Ti moraju ( osobito ljeti) piti mnogo teku?ine. Ljudi obolijevaju od mokra?nih kamenaca u krajevima gdje se hrane prete?no biljnom hranom. I nekretanje pogoduje stvaranju kamenaca. Organizam bolesnika koji je jednom imao kamenac ima tu sklonost da i dalje stvara kamence!
Kako kod svakog kamenca postoji i upala, savjet: piti ?to vi?e urolo?kog ?aja.

BOROVNICA CRNA (Vaccinium myrtillus L.)


Porodica : Ericaceae
Farmakopejski naziv : Folia, Fructus myrtilli
Ostali nazivi :mr?a, brusnica, borovnja?a, vresinje, crna borovnica, divlja mr?a borovinka, borovica, burum, divo grozje, ofinka, risnica, ?rnica.

OPIS : Raste na sjenovitim brdskim terenima gdje ?esto pokriva zemlji?ta bjelogori?nih i crnogori?nih ?uma. Uz ljekovitost, korisna je i ?to tlo oboga?uje humusom. Sama biljka raste kao niski trajni grm i to najvi?e 30-40 centimetara visine. Korijen je puzavi, a sama stabljika je ?ilava i uglasta. Listovi su mali, jajastog oblika i smje?teni na kratkim peteljkama, po rubovima su nazubljeni. U pazuhu lista smje?teni su pojedina?ni cvijetovi okruglasto-zvonolikog oblika i svijetloru?i?aste boje. Zrele bobice su so?ne i crnomodre boje, izrastaju do veli?ine krupnijeg gra?ka, te na vrhovima zavr?avaju kru?nim udubinama, a rado ih jedu planinari i pastiri, te ostali koji poznaju ovu ljekovitu biljku.
U bobicama ima 5-10% tanina, karotena, ?e?era, pektina, slobodnih organskih kiselina, mineralnih soli, kalcij, fosfor, ?eljeza, bakra, mangana, vitamina A i C. Modra boja soka i vina potje?e od antocijanskih hetreozida kojima se pripisuje da djeluju na o?i i pobolj?avaju vodljivost u mraku.

BERE SE : listovi se beru za cijelo vrijeme cvatnje, od svibnja do lipnja. Plod se bere u srpnju i kolovozu. Osu?eni je plod sme?uran veli?ine zrna papra. Berba se vr?i tako da se cijela biljka po?anje a potom su?i u hladu i na vjetru ? propuhu. Nakon su?enja grmovi se "omlate" te se odstrane slomljeni dijelovi stabljike i ostale primjese, tako da ostane samo suho li??e. Da bi ono zadr?alo ljekovita svojstva potrebno ga je ubirati prije nego dozore plodovi, jer ?e u suprotnom nestati ljekovitih tvari. O 4 kg svje?ih listova dobije se 1 kg suhe droge. Od 5-6 kg svje?ih plodova dobije se oko kilogram suhih plodova.

PRIMJENA, PRIPREMA I DJELOVANJE :
Tko pati od lakog proljeva u kojem se izlu?uje i sluz, treba s vremena na vrijeme uzeti po nekoliko boba borovnice, dobro ih i?vakati i progutati. Vrlo ?esto je dovoljan i taj najbla?i lijek. Bobe borovnice se i danas cijene kao lijek koji zatvara i zaustavlja proljeve. To je zbog velike koli?ine tanina koji sadr?e bobe, ali pri tome sudjeluje i tvar koja daje crnu boju, a koja je u stanju sprije?iti razvoj i rast bakterija u crijevima. Kao lijek za zatvaranje upotrebljavaju se suhe bobe borovnice ( Fructus myrtilli) i to tako da dvije ?lice boba kuhamo 10 do 15' u pola litre vode, zatim procijedimo i ?aj pijemo tijekom dana. Vrlo je korisno ako se u ?aj umije?a mladi kravlji sir, koji tako?er dobro zatvara. Na taj na?in se poja?ava djelovanje obaju sredstava. Sir ne smije biti mastan, budu?i da svatko ne podnosi vrhnje ili druge masno?e kojih obi?no ima u siru. Ta mje?avina sira i ?aja pije se ujutro i uve?er. Nije preporu?ljivo upotrebljavati pripravke od borovnice niti sok od borovnice koji je ukuhan kod ku?e : u tim sokovima ima previ?e ?e?era a oni proljev pospje?uju nego ga zaustavljaju.
?aj od borovnice mo?e se upotrebljavati i za ispiranje usta ako je upaljena sluznica ( afte). Modra boja sluznice najbolje govori u kojoj mjeri su do?li u neposrednu vezu ?aj i sluznica i koliko dugo treba da na njoj ostane. Stoga i tako dugotrajno djeluje. ?aj i sok od borovnice upotrebljava se za zaustavljanje proljeva i kod djece i dojen?adi. Uzimanje borovnice jedan ili dva dana djeluje jednako dobro kao i uzimanje jabuka jedan dan. Tada uop?e nisu potrebni drugi lijekovi za zatvaranje. ?im dojen?etov izmet postane izrazito modar znak je da je lijek po?eo potpuno djelovati. Borovnice skupljaju zadnje crijevo i na njemu lije?e ranice koje kod djece mogu biti vrlo neugodne. NAPOMENA: ZA SVE TE SVRHE UPOTREBLJAVAJU SE SAMO S U H E BOROVNICE !!
DIJABETI?ARI SE TREBAJU POSAVJETOVATI SA SVOJIM LIJE?NIKOM GLEDE UPORABE BOBI?ASTOG VO?A !
Svje?e borovnice djeluju sasvim druga?ije ? suprotno .
U medicini se upotrebljavaju i suhi listovi borovnice (Folia myrtilli), te su sastavni dijelovi mnogih medicinskih ?ajevnih mje?avina, naro?ito u lije?enju ?e?erne bolesti.
Listovi se koriste u sprje?avanju stvaranja mokra?ne kiseline, lije?enje protiv povra?anja, proljeva, ka?lja.

Velika ljekovita vrijednost bobica ( i jagoda) dolazi najbolje do izra?aja ako ih jedemo prijesne. Ako potpuno dozore u vrtu ili u ?umi, bit ?e dovoljan njihov vlastiti ?e?er i ne?e trebati kupovni ?e?er. Bobice sadr?e mnogo vitamina, vitalnih tvari i boja, ?to je od neprocjenjive vrijednosti za lije?enje. Ako jetra ili gu?tera?a ne rade dobro ili su ti organi vrlo bolesni, borovnice su idealne, ne samo zbog toga ?to ih se dobro podnosi, ve? stvarno vode k ozdravljenju. Divlje jagode su dobre za reumati?are, oboljele od artritisa i raka, a dobro ?ine i oboljelima od multiple skleroze.
Osim jetara, i hormonske ?lijezde imaju veliku pomo? i korist od bobica, odnosno ljekovitih tvari u njima. Divlji plodovi imaju tu prednost ?to su izrasli u doista biolo?kim uvjetima, pa se njihova ljekovitost mo?e razviti u punoj mjeri.
Ne valja izbjegavati kisele bobice iz straha da stvaraju kiselinu, jer nije sve kemijski kiselo ?to je kiselog okusa! ?ak i u vrlo kiselim bobicama prevladavaju bazi?ne tvari. Jedina vrsta bobica koje imaju vi?ak kiseline jesu srazmjerno malo kisele brusnice.
Sve druge prije poma?u smanjiti kiselinu, i to upravo u ljudi koji imaju previ?e kiseline, npr. oboljeli od reumatizma i artritisa. Ne zaboravimo da su svje?e bobice bolje od bilo kakovih vo?nih sokova. Poznato je da bolesnicima od jetara vrlo koristi sok od borovnica, kupina i crnog ribizla. Ljekovito djeluju njihove boje; djeluju na crijevnu floru, ?iste je i obnavljaju.

®PROTIV PROLJEVA : po 25 grama lista i ploda borovnice, sjemenja dunje i lista metvice, sve dobro usitniti i promije?ati, uzeti 3 ?lice mje?avine na pola litre kipu?e vode, ostaviti poklopljeno pola sata, procijediti i piti umjesto vode.

®PROTIV CRIJEVNOG KATARA : ujutro, prije jela sa?vakati ?li?icu plodova borovnice. Isto u?initi i uve?er prije spavanja. Lije?enje traje 3-6 dana.

®PROTIV GLISTA: tri dana uzastopce jesti plodove svje?e borovnice.

®PROTIV ?E?ERNE BOLESTI ? BLAGI OBLIK !: uzeti po ?licu lista i ploda borovnice i mahune graha, pomije?ati i preliti hladnom vodom ?1/2 litre; ostaviti da se nama?e preko no?i, ujutro zagrijati do vrenja i kuhati jo? pet minuta. Pustiti da se ohladi, procijediti i pola sata prije svakog obroka popiti po ?a?u napitka.

®PROTIV DIZENTERIJE: u bocu od 1 litre staviti ¼ kg plodova borovnice, preliti do vrha sa rakijom ( prepe?enica), ostaviti za?epljeno da stoji oko 5 (!) mjeseci i nakon toga procijediti. U slu?aju pojave dizenterije pije se 3X dnevno po ?li?ica u ?alici prokuhane vode.

®ZA POBOLJ?ANJE VIDA : PITI SOK I JESTI KOMPOT OD ZRELIH, SU?ENIH BOROVNICA.

®PROTIV HEMOROIDA : zagrijati litru soka od borovnice do trenutka prije nego provrije, ostaviti poklopljeno 2 sata i piti po 100 grama prije svakog obroka, a jedan dio koristiti za klistiranje, pranje i stavljanje obloga na ?mar.

®PROTIV OBOLJENJA JETRE I ?U?I: jesti zrele borovnice onoliko koliko se mo?e pojesti svakog dana u toku sezone, a poslije, kada dozriju, jesti prera?evine od plodova borovnice ? sok, ?ele, marmelada?

®PROTIV ANGINE: prije i poslije jela grgljati mje?avinu od 100 grama soka borovnice i 2 ?lice limunovog soka.

®PROTIV VE?INE ?ELU?ANIH BOLESTI: ujutro, nata?te i prije spavanja uve?er uzeti po ?licu sirupa od borovnice. SIRUP: kilogram plodova borovnice kuhati u litri vode 15-20', ocijediti i dodati soku isto toliko ?e?era , u omjeru 1:1, ukuhati dok se ne dobije sirup.

®TORTA S BOROVNICAMA : potrebno za tijesto : 20 dag bra?na, 2,5 ?li?ice pra?ka za pecivo, malo soli, ?li?icu cimeta, 10 dag oraha, 23 dag ?e?era, 1,5 dl jogurta, 3 jaja, 1 dl ulja, 25 dag borovnica, masno?u i bra?no za lim. Za preljev od limuna: 2,5 dag ?e?era u prahu, 1 neprskani limun, 6 dag masnog topljenog sira, 3 dag maslaca; po ?elji dodati i sladoled.
Za tijesto pomije?ati bra?no, pra?ak za pecivo, sol, cimet, orahe i ?e?er. Istu?i jogurt s jajima i uljem. Dodati smjesi bra?na, a na kraju o?i??ene i oprane borovnice.
Namastiti i pobra?niti kalup, promjera 26 cm. Uliti tijesto, pa pe?i 50-55' u pe?nici zagrijanoj na 180°C. Za preljev ?e?eru u prahu dodati naribanu koricu i sok jednog limuna, razmek?ali maslac i sir. Mije?ati na pari da se sve pove?e. Time preliti ispe?enu tortu. Uz to mo?ete ponuditi i sladoled.



BRUSNICA ( Vaccinia vitis idaea L.)
Porodica : Ericaceae ( vrijesovi)
Farmakopejski naziv: Baccae vitis idaeae

OPIS:
Brusnica je najpoznatiji biljni antiseptik koji djeluje na bakterije uzro?nike upale mokra?nog sustava i umanjuje bol i gr?eve od kamenaca i pijeska, te se primjenjuje za lije?enje proljeva u kombinaciji s jabukama i mrkvom. Sadr?i 7% arbutina a upravo on djeluje na bakterije. Brusnice se mogu su?iti i samljeti u prah, pa se dodaju u ?aj ili vodu bolesnika s povi?enom temperaturom. U kulinarstvu su neka jela, posebice od divlja?i nezamisliva bez d?ema od brusnica.
Raste na pje??anim, suhim i tresetnim terenima gorskih (ve?inom crnogori?nih) ?uma. To je niski, trajno zeleni grm sa ?vorastim, okruglim stabljikama, ko?natim, jajolikim, tamnozelenim i sjajnim listovima, na nali?ju to?kastim, na rubu narova?enim i malo prema dolje zavinutim. Cvijet je bijel ili ru?i?ast, postavljen na vr?cima stabljike u puna?nim, vise?im grozdi?ima. Plod ?ine koraljno crvene i kiselkaste bobe, trpkog okusa, koje kada su zrele su bra?njave strukture, vrlo aromati?ne. Sadr?e limunsku i jabu?nu kiselinu.
Sadr?i 5 mg/ 100 g oksoflavonoida , antocijana 60-200 mg/100 g, katekina 20 mg/100g, bioflavona 100 mg/100 g namirnice. Uz eteri?no ulje ima i sve ostale sastojke kao i borovnica (Vaccinium myrtillus), pa se mo?e upotrebljavati umjesto nje.
Cvate od svibnja do srpnja,li??e se bere u prolje?e, kad biljka cvate, a plod u jesen, od kraja kolovoza do listopada. Bobe se moraju o?istiti od gran?ica i posve osu?iti !
Kao i od borovnice, i od brusnice se mo?e praviti ljekovito vino.
BERE SE : za lijek se upotrebljavaju li??e i plod ? bobe, a ponekad i korijen.
Od listova se spravlja diureti?ki ?aj koji poma?e prilikom upale bubrega i mjehura.

PRIMJENA, PRIPREMA I DJELOVANJE :
®Protiv pijeska i kamenaca bubrega i mokra?nog mjehura, te protiv mokrenja u krevet pije se ?aj od 30 grama li??a brusnice koji se kuha u ½ litre vode dok se ne prokuha na pola, doda se 1 ?lica meda ( ili kandisa).
Pije se toplo 3X dnevno po 1 ?alica poslije jela. Taj ?aj djeluje i na di?ne organe, pospje?uje znojenje, te poma?e kod groznice, gripe i reume.
Kod kroni?nih bolesti ( koje su ovdje navedene), ?aj treba piti du?e vrijeme.

® U slu?aju malaksalosti, pogotovo nakon velike temperature osvje?uje voda u kojoj su mo?ene zdrobljene bobe, ili ?aj kuhan od cvijeta brusnice.

®D?EM od brusnica : Prebrane i oprane brusnice staviti u pe?nicu da se zagriju, zatim ih staviti u staklenke. Hermeti?ki zatvoriti i kuhati u pari 15'. Poslu?uju se kao prilog pe?enju i jelima od divlja?i.

®UMAK OD BRUSNICA S MEDOM : potrebno : 1 kg brusnica, 500 g meda, klin?i?i, cimet i limunova korica. O?i??ene brusnice istresti u veliko cjedilo pa ih potopiti u kipu?u vodu, a odmah potom staviti ih pod mlaz hladne vode. Ocijediti ih i istresti u lonac, dodati med, pola ?a?e vode, nekoliko klin?i?a, malo cimeta i dosta sitno sjeckane limunove korice. Kuhati na laganoj vatri uz stalno mije?anje sve dok brusnice ne omek?aju. Umak ohladiti pa ga uliti u male staklenke, dobro ih zatvoriti i ?uvati na hladnome mjestu. Poslu?uje se mala koli?ina toga pikantnog umaka uz pe?eno meso.

®PEKMEZ OD BRUSNICA: potrebno je 1 kg brusnica, 750 g ?e?era,; u 3,5 dl vode dodati ?e?er i mije?ati tako dugo dok se potpuno ne rastopi. O?i??ene i oprane brusnice istresti u taj sirup i kuhati na laganoj vatri, neprestano mije?aju?i, te pri tom skidati pjenu koja se stvara po povr?ini pekmeza. Kad se postigne ?eljena gusto?a, jo? vru?i pekmez uliti u dobro oprane staklenke. Zatvoriti ih tek kad se na povr?ini stvori tanka ko?ica.

NAPOMENA : brusnica se po sastavu tek neznatno razlikuje od borovnice !

 

BROKULA

BROKULA ( Brassica oleracea L. Var.botrytis (L.) Alef. subvar. cymosa Durch.
Porodica : Crucifereae ? kupusnja?e ( povrtnice-krsta?ice)
Nije u farmakopeji.
Ostali nazivi: kaulin, kavulin.

Brokulu jedemo ve? vi?e od 2000 godina! Ona je vrijedan izvor vitamina i minerala a najvi?e se uzgaja u Dalmaciji, odakle je prenesena iz Italije. Naziv brokula dolazi od talijanske rije?i "brocco", ?to zna?i ogranak. Brokula se smatra izvornim oblikom cvjeta?e.
Uzgaja se radi sredi?njeg i postranih zelenih cvjetnih izboja smje?tenih na razgranatoj i mekanoj cvjetnoj stapci. Sredi?nji su cvatovi sli?ni glavicama cvjeta?e no ne toliko zbijeni. Promjer cvata mo?e biti i do 15 centimetara, neke sorte imaju ljubi?astu boju cvata.
U 100 grama svje?e brokule ima 91% vode, 0,34 g lipida, 324 mg fosfora, 6,08 g ugljikohidrata, 2,7 g vlakna, 2,02 g ?e?era, bjelan?evina ima 2,7 g, vitamina A 68 mg, vitamina C 76 mg, mangana 0,20 mg, natrija 22 mg, kalcija 52 mg, i ?eljeza 0,96 mg.
Zbog svoga kemijskog sastava i bogatstva vlakana, brokula povoljno djeluje na probavu, ujedno je odli?an antioksidant. Poma?e u prevenciji o?ne mrene i sr?anih bolesti. Zbog termolabilnosti vitamina C brokulu treba u?ivati sirovu. Dokazano je da brokula sadr?ava razli?ite biolo?ki aktivne sastojke i spojeve, te antioksidanse, koji smanjuju rizik obolijevanja od nekih tipova raka i sr?anih bolesti.
Brokula sadr?ava sulfurafan koji poti?e prirodne obrambene mehanizme organizma u borbi protiv raka ?eluca i debelog crijeva.
Ipak, to ne zna?i da treba jesti samo brokulu i u golemim koli?inama, a zanemariti sve ostalo. Ni brokula nije svemogu?a. Sva svojstva zelenog povr?a jo? nisu dovoljno poznata. Laboratorijska ispitivanja pokazala su da vitamini s antioksidacijskim u?inkom kojih ima u vo?u i povr?u ( naro?ito vitamini C i E), kao i drugi antioksidanti , suzbijaju nastanak ateroskleroti?kih ateroma u krvnim ?ilama. Vlakna i neke druge tvari koje sadr?i brokula, ali i salate od svje?eg zelenog povr?a, po svemu sude?i poma?u u sprje?avanju brojnih oblika raka ( crijeva, plu?a, ?eludac, jednjak, gu?tera?a, dojke).
Onkolozi preporu?uju na?inom prehrane sprije?iti nastanak karcinoma. Dva bogata obroka brokule tjedno mogu zna?ajno za?titi od nekih pojava raka.
Kelj, kelj pup?ar, kupus, cvjeta?a i brokula spadaju u istu porodicu, ali samo brokula, naro?ito klice brokule sadr?e tvari za podizanje razine otpornosti organizma. Na ?alost, Hrvati i nisu ba? ljubitelji povr?a, a posebno ne brokule, iako se od nje mogu na?initi ukusna jela.

Ljudi ne razmi?ljaju o raku dok ga ne dobiju. Koncentrat brokule sadr?i dovoljno aktivne tvari iz skupine glukozinolata da za?titi od NEKIH vrsta raka. Po efikasnosti u lije?enju i preventivi na prvom mjestu je brokula, zatim klice brokule, zatim kelj i mladi luk i na kraju crveni kupus. Ve? je negdje u "Zelenoj apoteci" objavljeno da je najsna?nija tvar u preventivi lije?enja raka sulforafan koji u molekuli sadr?i sumpor, koji ima produ?eno djelovanje, toplinski je otporan, ali nije otporan na proces starenja brokule, zbog ?ega nakon 3 dana stajanja njegova koncentracija i aktivnost naglo opadaju. On je indirektni antioksidant, dakle podr?ava antioksidantno djelovanje sli?nih tvari ( tokoferoli ? vitamin E, te koenzim Q-10). Gram suhog ekstrakta klica brokule sadr?i 324-424 mg sulforafana.

Kako brokulu pripraviti za jelo: popularne su guste juhe od brokule s nekoliko kapi slatkog vrhnja, a vrlo je dobra prire?ena "furenjem" na na?in kako se to radi s cvjeta?om. Mlada i dobro oprana brokula mo?e se koristiti sirova kao salata umakanjem u vrhnje ili u mladi sir. Smrznuta brokula zadr?ava aktivnosti glukozinolata, ali upola manje u odnosu na svje?u brokulu.
Za dobar uzgoj brokule potrebni joj su uvjeti sli?ni za cvjeta?u, ali berba traje znatno du?e. Bere se prije nego se otvore cvjetni pupovi. ?e??om berbom dobiva se i ve?i prinos. Ne uberu li se mladi izboji na vrijeme, postaju drvenasti i nejestivi. Listovi se rje?e koriste jer imaju gorkast okus.
Pri kupnji brokule na tr?nici provjerite njezinu svje?inu , koja se poznaje po ?vrsto?i lista i stabljike, te intenzitetu boje. Uveli cvat i ?ute peteljke upu?uju na du?e nepravilno skladi?tenje i ?uvanje. Ipak, najbolje je brokulu toplinski obraditi, prije kuhanja od cvata se odvoje peteljke i listovi. Peteljke se operu i uzdu?no ogule odozgo prema dolje, donji se kraj odre?e.

Cvjetovi se mogu razdvojiti, o?i??ene i izrezane peteljke prve se kuhaju u vreloj slanoj vodi 5-6 minuta, tada se dodaju cvjetovi i kuhaju jo? toliko. Ocijede se i dalje pripremaju po ?elji. Mladi se listovi kuhaju posebno jer im je potrebno dulje vrijeme da postanu mekani. Ukoliko zamrzavate brokulu o?i??ene cvijetove blan?irajte 3-4 minute na 80 stupnjeva Celzijevih, brzo ohladiti, ocijediti i zamrznuti.
Dakle, ako ni?ta drugo, uvrstite brokulu u svoju prehranu kao preventivu u borbi protiv raka, jer kad se rak pojavi, onda se tra?i spas u lijekovima, zra?enju i operaciji.
Jer: KAKO ?IVI? TAKO I BOLUJE?

 

BUDITE DOBRE VOLJE

Smijeh je izvrsna fizi?ka vje?ba koja pokre?e ve?inu mi?i?a, ne samo lica ve? i dijafragme, trbuha i drugih. Smijte se ?to vi?e, smijeh je najbolji lijek za sve neda?e i tegobe u ?ivotu.
Po mi?ljenju specijalista za psihosomatska oboljenja, djelotvorne posljedice smijeha osje?aju se i na najosjetljivijim podru?jima ?ovjekovog organizma. Ni jedna situacija nije tako te?ka, a da u njoj ne bi bilo i vedrih strana. Smijeh spre?ava neuroze, osje?aja zamora i zabrinutosti. Zato svaku situaciju treba promatrati i sa vedrije strane. Jer, dobro raspolo?enje daje ljepotu ?ovjekovu izgledu. Smijeh djeluje preventivno i na kardiovaskularni sustav, a zahvaljuju?i specifi?noj trbu?noj gimnastici, rje?ava mnoge pote?ko?e crijeva. Smanjuje bolove, posebno mi?i?e glave, protiv kojih se borimo uzimanjem raznih tableta. U dobrom raspolo?enju mozak radi br?e i uspje?nije, u dobrom raspolo?enju ra?aju se i najve?e i najbolje ideje. ?ovjek koji se smije ne razmi?lja o svojim tegobama. Zdrav smijeh mijenja odnos pojedinca prema patnji i pospje?uje stvaranje endorfina koji smanjuje bol.
Kad vam je najte?e, nasmijte se i odmah ?e vam biti puno lak?e.
Biti dobre volje ne zna?i stalno se smijati, ve? i dobrohotno primati sve doga?aje i do?ivljaje. Svoje dobro raspolo?enje prenosite i na svoju okolinu, a kad ste neraspolo?eni, pustite okolinu da vas nasmije i opusti.

 

BUDI SVOJ

Ovaj tekst je prona?en davne 1692. godine u jednom samostanu, a sadr?i osnovne, ako ne i sve mudrosti i savjete za ?ivot. Opustite se i pro?itajte ga, pogotovo ako ste napeti ili depresivni, tu?ni ili veseli, bolesni ili zdravi. ?TO KA?ETE?
Smatram da bi ga i psihoterapeuti trebali prepisivati na recept (besplatno) svojim pacijantima)!

DISIDERATA, 1692.

Idi smireno kroz buku i u?urbanost,
i sjeti se mira koji se mo?e na?i u ti?ini....

Koliko je to mogu?e, budi u dobrim odnosima sa svim ljudima...
Govori svoju istinu smireno i jasno i slu?aj druge,
?ak i glupe i neuke - i oni imaju svoju pri?u....
Izbjegavaj bu?ne i agresivne osobe,
oni su teret duhu...

Ako uspore?uje? sebe s drugima,mo?e? postati ogor?en ili ponosan,
jer uvijek ?e biti ve?ih ili manjih od tebe....
Raduj se svojim dostignu?ima i planovima.
Odr?i entuzijazam za svoj vlastiti poziv;
ma koliko on bio skroman, to je pravo blago promjenljivim vremenima....

Budi pa?ljiv u svojim poslovima, jer svijet je pun egoizma...

BUDI ONO ?TO JESI- BUDI SVOJ...

Pogotovo nemoj glumiti ljubav.
No nemoj biti ni cini?an prema ljubavi jer,
usprkos svoj ograni?enosti i svim razo?aranjima,
ona je vje?na kao i trava....

Spokojno primi iskustvo godina,
skladno napu?taju?i stvari iz mladosti.
Gaji duhovnu snagu da te ?titi od iznenadne nesre?e....

Ali ne ?alosti sam sebe izmi?ljanjima. Mnoga strahovanja nastaju iz umora i osamljenosti. Osim odr?avanja zdrave discipline, budi blag prema sebi.
Ti si dijete Svemira, ni?ta manje nego ?to su drve?e ili zvijezde.
Ima? pravo biti ovdje, i bilo ti to jasno ili ne, nema sumnje da se Svemir razvija kao ?to bi trebalo.

Dakle, budi u miru s Bogom, ma kako ga zami?lja? i, bez obzira kakav ti je posao i kakve aspiracije u bu?nom kome?anju ?ivota,
zadr?i mir u svojoj du?i.

Pored sve prljav?tine i jadikovanja i poru?enih snova,
OVO JE IPAK DIVAN SVIJET...
BUDI PA?LJIV...
Te?i da bude? sretan !

 

BILJNO VINO

Za spravljanje ovog ljekovitog biljnog vina potrebno je : 1,14 l listova koprive, 0,57 l listova masla?ka; 0,57 l listova ?i?ka, 1 kg ?e?era, 3 limuna, korica od sedam mandarinka, korica od pet naran?a, 1 paketi? kvasca i 7,3 litre vode.
Mlade i zdrave listove biljaka staviti u dovoljno veliki lonac, dodati limun narezan na plo?kice, nasjeckanu koricu mandarina i naran?i, rastopljeni kvasac i ?e?er. Preliti vrelom vodom i na laganoj vatri kuhati sat vremena. Dobro promije?ati i u pokrivenoj posudi ostaviti stajati 14 dana, odnosno dok ne zavr?i fermentacija. Tada vino promije?ati, procijediti i nato?iti u ?iste staklene boce, koje treba dobro za?epiti i ?uvati ih na hladnom i tamnom mjestu do upotrebe.
Za ?to se koristi koja od biljaka, potrudite se malo i prona?ite u arhivi « Zelene apoteke»

«-prije    dalje-»

BRADAVICE I MADE?I ( II DIO )

U prvom dijelu je spomenuto da je bradavica kvrga koja nastaje na ko?i djelovanjem virusa koji napada stanice ko?e uslijed ?ega se one po?inju brzo mno?iti. Virusi se prenose dodirom, ali i kontaktom s «otpalom» ko?om bradavice. Obi?ne bradavice su bezbolne u ve?ini slu?ajeva, no, bradavica na tabanu se utiskuje prilikom hodanja pa mo?e biti vrlo bolna. Treba tako?er spomenuti ?iljaste kondilome koji se razvijaju na mu?kom udu i na stidnici, a vjerojatno ih i uzrokuju drugi sojevi virusa.
Bradavice su u?estalije u mladena?koj dobi i djece, a rje?e kod odraslih osoba.
?to poduzeti?
Sve su bradavice bezopasne i nastaju prirodnim putem tokom vremena, no potrebno je znati razlikovati bradavicu od made?a!. Ipak, bradavice mogu s estetskog stajali?ta stvarati probleme. ?iljasti kondilomi moraju se lije?ni?ki obraditi. Lije?niku morate oti?i i ako ste dobili bilo kakvu bradavicu, a vi?e vam je od 45 godina.
Postoji mnogo narodnih lijekova za odstranjivanje bradavica. Bradavica se mo?e i spaliti ili sastrugati ( kireta?om ili elektrokoagulacijom, te krioterapijom, ali u zdravstvenim ustanovama.
U alternativnoj medicini za skidanje bradavica slu?e slijede?e biljke:
?uvarku?a
luk,
bijela vrba,
?e?njak,
neven,
praskvinac,
rosopas ?uti,
kantarion,
masla?ak,
mlje?ike,
sapun za rublje,
luk?ija,
smokvino mlijeko,
«indijanski» na?in ? pomo?i igle ? spaljivanje bradavice ,
listovi ?i?ka,
sugestijom.

Made?i su daleko opasniji ukoliko do?e do njihove promjena u rastu, boji ili nastajanju.
Made? u pravilu treba ostaviti na miru. Ako je sumnjivo tamne boje, treba ga odstraniti i to ?to prije. Va?no je da ga operira kirurg. Mo?e pro?i dugi niz godina a da made? ne uzrokuje nikakvih problema, a onda se odjednom pojave, naro?ito u starijoj dobi ( oko pedesete) te na sasvim mali podra?aj ako se jo? ponavlja, mo?e izazvati velike probleme ? mo?e postati maligni!.

Promjene na made?ima su opasne i ne treba ih zanemarivati. Najbolje je samopregledom kontrolirati made?e i pratiti njihovo stanje. Izlaganje sun?evim zrakama i osobito opekline od sun?anja su opasni faktori koji mogu prouzro?iti bolesne promjene made?a.
Zlo?udni melanom se javlja upravo iz made?a odnosno mrlja boje bijele kave, koji se mogu nalaziti bilo gdje na trupu i udovima, u veli?ini od kovanog novca do veli?ine dlana. Dobro?udni made?i na ko?i, te male tamnosme?e ili crne mrlje, ravne ili malo izdignute ima svaki ?ovjek. Neki po nekoliko, a ve?ina od 10-30,no neki ljudi ih imaju i vi?e od stotinu. Crnci i narodi hispanskog porijekla ih imaju mnogo manje, uostalom tamnoputi ljudi ih imaju mnogo manje od ljudi svijetle puti. Naj?e??i made?i su mrlje boje bijele kave, efelide, lentigo, stara?ki lentigo i pigmentirani made?i. Lentigo su tamnosme?e pigmentacije veli?ine le?e i u razini ko?e. Dobro?udne su, a tijekom ?ivota njihov se broj pove?ava. Stara?ki lentigo nastaje ako se brojne lentigo promijene javljaju nakon ?etrdesete godine ?ivota. Pigmentni made?i mogu biti crno sme?i, sme?kasti ili ?u?kasti, u razini ko?e ili pak uzdignuti. O?tro su ograni?eni od drugo dijela ko?e. Njihova povr?ina mo?e biti glatka ili bradavi?asta, ponekad prekrivena dlakama. Ako made? zahva?a veliku povr?inu ko?e i tamnosme?e je boje, ?esto bradavi?ast i pokriven dlakama, rije? je o gigantskom made?u.
Primijetite li da je va? made? crvenkastog, nepravilnog ili razvedenog ruba, izmije?ane crno-sme?e boje nu?no je odmah se obratiti lije?niku ? dermatologu.
Tako?er, potreban je lije?nik ako je made? upaljen, pove?ava se i postaje ispup?en, ako svrbi, krvari ili se na njemu stvaraju kraste.
Uklanjanje made?a izvodi se ambulantno, bezbolno pod lokalnom anestezijom, a cilj je odstraniti made? sve do zdravog tkiva.
ZAPAMTITE: SVAKA PROMJENA MADE?A IZISKUJE POSJET LIJE?NIKU !

 

BIJELI SLJEZ

BIJELI SLJEZ (Althaea officinalis L.)
Porodica: Malvaceae ( Sljezovi)
Ljekarni?ki ? farmaceutski naziv: Radix, Folia et Flores althaeae.
Ostali narodni nazivi: ajbi?, veliki sljez, bili sliz, dobri slez, ?ljez,
?ljezovina, pitomi sljez, trandovilje, trandofil.

Bijeli sljez je trajna biljka s mesnatim i jakim razgranatim korijenom bijele boje. Iz korijena izbijaju najprije zeleni i okruglasti listovi a potom nekoliko stabljika koje dosegnu visinu i do 2 m. Listovi na stabljici su prili?no veliki, naborani i trokrpasti, debeli i s obje strane obrasli pustenim dlakama. Listovi su srebrnosive boje. ( Ili sivo-zelene boje.)
Veliki cvjetovi pojavljuju se u nakupinama u pazu?cima listova, a boja im je bijela do svjetlocrvena. Plodovi nalikuju plodovima crnog sljeza a razlikuju se po tome ?to im je vanjska ?a?ka sastavljena iz mnogo ovr?nih listova. ( Kod crnog sljeza se sastoji od 2-3.)
Cvate od lipnja do konca kolovoza.
Raste na nasipima, uz rijeke, u grabama, na vla?nim livadama i, op?enito, na poplavnim podru?jima. Uzgaja se i u vrtovima. Voli ne?to slanija mjesta.
Ljekoviti dijelovi su: korijen, koji se kopa u prolje?e ili ujesen, nakon cvatnje.
Cvjetovi se sabiru za vrijeme cvatnje, a listovi u jesen ( ne u prolje?e!), nakon cvatnje.
Korijen se opere, oguli se vanjski sloj, uzdu?no prere?e, i naglo osu?i. Kada je gotovo posve suh, razre?e se na sitne kockice i mora biti sasvim bijel. Ako je namo?en u vodu i iz njega isplivaju bjelkasti crvi?i , onda sve treba baciti. Od cijele biljke korijen je najljekovitiji.
Sadr?i mnogo hranjivih tvari, ( ugljikohidrate), asparagin, masno ulje, saharozu, sluz, ?krob, pektin. Sluz se u hladnoj vodi rastvara na glikozu, galaktozu i ksilozu.)

?aj od bijelog sljeza mnogo se koristi kod prehlade, ka?lja i hripanja. Bijeli sljez sadr?ava sluzavu tvar i osim nje nema nekih drugih ljekovitih tvari. Ve?inom koristi kod bolesti ?drijela. Stoga se najbolje pokazao kod po?etne upale gornjih di?nih putova, a nikako pri dubljem kataru di?nog kanala i bronhija. Danas se jo? rijetko upotrebljava ?aj od bijelog sljeza.
On je uglavnom SAMO DODATAK ?ajevima protiv ka?lja, a njegovo djelovanje pove?ava sluz koja ?ini za?titni sloj.
Za bijeli sljez je karakteristi?no da djeluje smiruju?e pri akutnim upalama ?elu?ane sluznice, u mje?avini s kamilicom. Dobar je i pri kroni?nom kataru ?drijela kada suha sluznica uzrokuje ?esto ka?ljucanje. Djelotvoran je i kod upornog kroni?nog katara kod PU?A?A.

MACERAT: uzmu se 1-2 velike ?lice sitno izrezanog korijena i mo?e se u 2-4 dl hladne vode 2-3 sata, uz ?e??e mu?kanje. Na taj na?in se ekstrahira samo sluz. Korijen se NE SMIJE NI KUHATI NITI POPARITI , jer tada izlazi ?krob, teku?ina postaje gu??a, mutna i lako se i brzo kvari. Osim toga, smanjuje se ljekovito djelovanje.
Sluz je blago sredstvo protiv upala sluznica mokra?nih, spolnih, di?nih i probavnih organa. Koristi se i za klistiranje - klizme.

?AJ: se priprema od li??a. Jedna velika ?lica li??a ( usitnjenoga) prelije se s 2-3 dl klju?ale vode i poklopljeno pusti hladiti10 minuta, procijedi se i pije u gutljajima tijekom dana.

PROTIV UPALE GRLA, JEDNJAKA I DU?NIKA: 3 velike ?lice mje?avine od 50 grama narezanog korijena sljeza, 30 grama korijena sladi?a ( Glycyrrhiza glabra), 10 g korijena ljubice ( Viola odorata), i 40 grama lista podbjela ( Tussilago farfara), kuha se 10-15 minuta, procijedi i ponovno kuha uz dodatak 3 velike ?lice meda.
Piju se 2-3 ?alice dnevno.
Tako?er, gornja mje?avina se mo?e popariti s1/2litre klju?ale vode i pusti stajati 3 sata, te se nakon toga vremena procijedi. Pije se u toku dana umjesto vode. Djeci se daje isti ?aj, ali uz dodatak 50 grama kamilice. Taj se ?aj koristi protiv bolesti di?nih organa, promuklosti, te katara probavnih organa.
Protiv ?ira na ?elucu i dvanaestercu dodaje se toj mje?avini i hrastova kora ( Cortex quercus), ili ste?a (Pottentilla tormentilla). Taj ?aj ja?a starije i nemo?ne.
MALOJ DJECI DAJE SE 4-5 PUTA DNEVNO PO 1 VELIKA ?LICA.

Za lije?enje bolesnih bubrega, ?utice uzrokovane za?epljenjem jetre, ili za?epljenja ?u?nog mjehura, bolesti slezene, upale gu?tera?e, zanemarenih hemoroida, bolesti maternice, bijelog cvijeta i kod veneri?nih bolesti poma?e 10 g suhog korijena ( ili 5 g svje?eg), kuhati 25 minuta u 2,5 dl mje?avine od ½ vode i ½ vina i dodati 1 veliku ?licu meda. Piju se dnevno po 2 ?alice ? svaki sat po ?lica.

UBLA?AVANJE KA?LJA I OLAK?AVANJE ISKA?LJAVANJA: 1 velika ?lica mje?avine od 50 grama korijena b. sljeza komora?a, i lista podbjela popari s 2 dl klju?ale vode, ostavi stajati 2 sata, procijedi i pije toplo po 1 velika ?lica svakih 10-15 minuta. Na jednu ?alicu ?aja mo?e se dodati 1 kavska ?lica sirupa od malina. Mje?avini se mo?e dodati i list trpuca.
ZA DOBAR GLAS I BOLESTI GRLA: 0,5 l ?Blatine? (crno vino loze rasle na kamenu), 0,5 kg ?e?era, 0,5 kg isjeckanog limuna s korom, 3 ju?ne ?lice sljezovog korijena. ?e?er se rastopi i doda vino, limun i sljez, kuha se dok se ne smanji na polovicu. Ne cijedi se, nego se u toku dana pojede dobivena masa. Terapija traje 3 dana.
Za lije?enje upale mokra?nih putova: 50 grama korijena sljeza i isto toliko lista breze, kadulje i preslice. Od te koli?ine ( mje?avine) uzme se 4 ?lice i popari sa ½ litre vru?e vode i nakon 2-3 sata pije se 4 X dnevno po ?a?a.
Postoje i drugi recepti sa drugim sastavom bilja, ali su ove recepture najlak?e za pripremanje.

«-prije    dalje-»

BAZGA

BAZGA ( Sambucus nigra L) - crna bazga
( Sambucus racemosa L.) - crvena bazga
( Sambucus ebulus L.) - aptovina
Porodica : Caprifoliaceae - kozokrvnice
Ljekarni?ki naziv: Flores Sambuci

Crna bazga ( crna zova, zovika, baz, baza, obzovina, bezeg ).
Bazga je listopadni grm ili nisko drvo koje u povoljnim prilikama dosegne visinu od pribli?no 8 metara i promjer oko 50 cm, sa zaobljenom, jajolikom do tanjurastom kro?njom.
Na starijim primjercima kora je sivosme?a sa uzdu?no ispucalim plutom, mlade gran?ice imaju sivosme?u do sivozelenu koru, sa jako uo?ljivim okruglastim i bradavi?astim lenticelama.
Korijen je jako razvijen i uglavnom povr?inski.
Listovi su neparno perasti (5-7), odozgora tamnozeleni, odozdol svjetliji dlakavi listi?i koji su na duga?koj i zajedni?koj , s gornje strane u?lijebljenoj peteljci. Vr?ni listi? je obi?no i najve?i.
Cvjetovi su u ?titastoj cvasti, cvate u svibnju i lipnju, pojedini cvjetovi su peterodijelni, imaju nisku podraslu plodnicu, jako su mirisni, upotrebljavaju se u medicini.
Plod je sakupljen u bogate i ?iroke , vise?e plodne gronje, to su okrugle, debele i so?ne bobe sa ko?ticom, sjajne su i crne boje, a sok je crvenocrn. Sazrijeva u kolovozu i rujnu, kada i postepeno otpada. Plodovi se tako?er upotrebljavaju za razli?ite svrhe: kompot, sok, slatko, pekmez, te su ljekoviti. Bazga je otporna na niske temperature.
Voli vla?na i humusna tla, duboka zemlji?ta bogata du?ikom. Na?i ?emo je u ?ikarama, ?ivicama, na rubovima ?uma, ?umskim sje?inama, sve do 1200 m.n.v.
?esto se uzgaja i kao ukrasna vrsta.
Za lijek se upotrebljava list, pupoljak, cvijet i kora od travnja do listopada.
Pupoljci u prolje?e imaju ?eljezo, natrij, kalijev nitrat, ?e?er emulin, sambucin i druge jo? dovoljno neistra?ene sastojke.
Cvijet sadr?i eteri?na ulja, sluzi, holin, ?e?er, saponine, jabu?nu, valerijansku i vinsku kiselinu, glikozid sambunigrin i antocijan.
Bobe sadr?e kiseline kao i cvijet, tanin, eteri?na ulja, gumu i smolu, vitamine A,B,B1,B,C,E te J vitamin.

Crvena bazga ( Sambucus racemosa L.) je listopadni grm do 5 m visok, sa zbijenom i ne?to piramidalnom kro?njom. Kora je kod starijih primjeraka r?astosiva, ispucala, pokrivena brojnim lenticelama, mlade gran?ice su zelenkastocrvene, glatke i pomalo sjajne, sr?ika je ?ira, okrugla i rahla, ?utosme?a, za razliku od crne bazge koja ima bijelu sr?iku.
Korijenov sustav je dobro razvijen i povr?inski. Sna?no tjera izbojke iz panja. Listovi imaju 5-7 listi?a, , cvjetovi su skupljeni u vr?ne, uspravne i grudaste ( jajaste ) grozdove, plod je krvavocrvena boba.
Razmno?ava se sjemenom i vegetativno.. Na?i ?emo je na ?istinama, sje?inama i ?umskim po?ari?tima, ina?e se javlja u planinskim ?umama u pojasu mije?ane bukve i jele, tra?i svje?a, rahla i humozna zemlji?ta, sun?ane polo?aje, mada dobro podnosi i zasjenu. Gornja granica rasprostranjenosti je oko 1700 m.n.v. Vrlo rijetko se kultivira u dekorativne svrhe.
NAJVI?E SE KORISTI CRNA BAZGA i ponegdje abdovina, te ?e ove dvije vrste i biti najvi?e opisane.

Aptovina ( Sambucus ebulus L.) , (abda, bujad, obad, aptika, divlja bazgovina, habat, smrdljiva zova).
?esto je nalazimo u ve?im skupinama na ?umskim ?istinama, uz putove, ?ivice na bogatim humoznim zemlji?tima. To je do 2 m visoka trajna zeljasta biljka, sa parno perastim listovima, a cijela biljka ima jako neugodan miris. Jo? se ponegdje koristi u ljekovite svrhe. Miris cvjetova je dvojben, specifi?nog mirisa, a isti?e se miomiris po bademu.
Cvate u srpnju i kolovozu. Li??e ,korijen i cvijet ? od kojih se pravi rakija, sabiru se u rujnu i listopadu, a korijen u listopadu i u prolje?e. Plod je kiselo-sladak i sluzav. Obi?no se koriste li??e, plod i korijen. Cvijet se bere ?im procvate i kuha se kao ?aj za pospje?ivanje mokrenja, smirivanje ?ivaca, protiv ka?lja i promuklosti.


BAZGA
?aj od listi?a pospje?uje izlu?ivanje mokra?e ( kod slabog izlu?ivanja), te se koristi kod ?e?erne bolesti.
?aj od cvjetova slu?i za preznojavanje. Topao ?aj kod bronhitisa, ka?lja gripe, hripavca, upale plu?a, TBC, te kod ospica, ?arlaha, astme, kod svih reumati?nih oboljenja i za ispiranje grla.
?aj od bazginog li??a (svje?i ili suhi) ukapan u uho 2X dnevno osam dana sa 2-3 kapi pobolj?ava oslabljeni sluh. Droga vrijedi najvi?e 2 godine.
Recepti za pravljenje sokova i vina ve?e su opisani na ovim stranicama, treba ih samo prona?i!
Kora od grana i stabla koristi se za spravljanje ?aja kojim se odstranjuju pote?ko?e kod mokrenja, smetnje u radu bubrega i mjehura, lije?i vodenu bolest, razne edeme i tvrdu stolicu.
Sok od svje?ih boba koristi se u lije?enju neuralgije trigeminusa ( neuralgija li?nog ?ivca), za ja?anje, blago reguliranje stolice, ?i??enje krvi, umirenje trbu?nih gr?eva i crijevnih kolika, za pobolj?anje apetita i cirkulaciju krvi.
Bazgov ?aj zasla?ujte medom, a ne ?e?erom ? mnogo je zdravije i djelotvornije.
Uz dodatak lipe i kamilice djelovanje ?aja se poja?ava, a slu?i za ja?e znojenje i mokrenje, kod nazeba, prehlade, gripe, boli u nogama, glavobolje.
Brza priprema bazgova vina dobiva se od 3-4 cvjetna ?titca, 5 litara vode i ½ kg ?e?era, 1 ?a?a octa, soka i razrezane kore 1 limuna, nakon ?to je odstajalo 1 dan na toplome, uz ?e??e mu?kanje. Ovo vino je osvje?avaju?e a pije se POSLIJE jela po malu ?a?icu.
Za ?i??enje organizma dobro je zrele i svje?e bobe posuti ?e?erom i vinom ili limunovim sokom, te svaki dan pojesti po tanjuri? u vremenu 3-4 tjedna. Na taj na?in krv se ?isti i obnavlja.
Sirup od zrelih boba preporu?a se osobama koje dugo sjede.
List se koristi kod lije?enja bubrega, slabog mokrenja i ?e?erne bolesti.
Mlaki ?aj od svje?eg ili suhog li??a u?trca se dva puta dnevno u uho radi ja?anja oslabljenoga sluha. ?aj od unutra?nje zelene kore lije?i kroni?ni ?elu?ani katar i pospje?uje stolicu i mokrenje; u trajanju od 2-3 mjeseca po 1 ?alica dnevno nata?te.
Vodenu bolest lije?i 15 g sitno nasjeckanog bazginog korijena kojeg se mo?i 20 sati u 2,5 dl vina, dodaju?i med ? veliku ?licu, kuha se 15 minuta i poklopljeno ostavi jo? 15 minuta. Jedan dio se pije nata?te a drugi dio pola sata prije ru?ka, te tre?i dio pola sata prije ve?ere. Ovim ?ajem mo?e se smanjiti debljanje i lije?iti mokra?ni organi.
Cvjetni ?titci se mogu pripremati tako da se uma?u u tijesto kao za pala?inke, te se ispeku na ulju, posipaju cimetom ili garniraju vo?nim d?emom.


ABDOVINA
Zbog svog izrazito gorkog okusa prikladna je za pravljenje rakije ?irokog spektra gor?ine i arome. Za rakiju se koristi plod i list u rujnu ili korijen ? jesen/zima, ili pak cvijet u srpnju/kolovozu.
Naj?e??e se u proizvodnji rakije koristi osu?eni cvijet koji se su?i postupno u hladu i ne smije promijeniti boju. Na suncu su?en cvijet gubi intenzitet arome.
PRIPREMA RAKIJE:
U slabiju (meku) rakiju urone se ?eljeni dijelovi biljke (cvijet, korijen, list, plod), i potom obavi destilacija. Najvi?e se koristi cvijet. ILI:
Dijelovi biljke urone se u rakiju prepe?enicu (ljutu), i ostave da se ekstrahiraju na toplijem mjestu, izlo?eno suncu ? sve dok rakija ne dobije miris i gor?inu ?eljenog intenziteta. Drugi na?in ove metode je da se na isti na?in kroz du?e vrijeme proizvede tzv. bonifikater ? pobolj?iva?, ekstrakt u manjoj koli?ini prepe?enice, a dodaje se rakiji po osobnom ukusu. Ovu verziju vam ne preporu?ujem! Ina?e, nepa?njom i lo?im pripremanjem rakija mo?e izazvati glavobolju. Pomije?ana sa vodom, rakija slu?i kao oblog protiv vodene bolesti.
Cvijet ?im procvate kuha se ?aj za pospje?ivanje mokrenja, smirivanje ?ivaca, protiv ka?lja i promuklosti.
Pola kilograma usitnjenoga korijena kuhati dva sata u 5 litara vode te u tom toplom odvaru namakati udove oboljele od reume.
Svi dijelovi biljke pripremljeni kao ?aj, odvar ili tinktura izazivaju ?i??enje, mokrenje i znojenje i na taj na?in izlaze iz tijela lo?i sokovi.
Za bubrege, vodenu bolest i bolest mokra?nog mjehura koristi se suhi u prah usitnjeni korijen, u koli?ini koja stane na vrh no?a i prelije sa 2,5 dl kipu?e vode i pusti kipjeti jo? 5 minuta, pa procijedi i pije 1 ?alica dnevno u gutljajima, svaka 2-3 sata. Dodatkom li??a per?ina ( i korijena) te boba borovice (Juniperus communis) ili korijen ze?jeg trna ( Ononis spinosa) poja?ava se djelovanje osnovnog ?aja.

Uporaba bazge u veterini:
U veterini cvijet i list se koriste kao ?aj kod bubre?nih bolesti ?ivotinja, upale crijevnog trakta, bolesti gu?tera?e i ?u?i, bolesti di?nih putova. Sredstvo za znojenje. Ovcama i svinjama ?aj od 1 male ?lice na pola litre zakuhale vode, konjima 1-3 ?lice ljekovitog bilja na pola litre zakuhale vode. Psima se daje ista koli?ina kao i ovcama. ?aj se daje 20 minuta prije jela. Dobro ga je kombinirati s kamilicom.

 

BACHOVI CVJETNI LIJEKOVI

Bachovi cvjetni lijekovi u osnovi zahva?aju 38 ljekovitih sredstava pripremljenih iz cvjetova biljaka. Bolest je u biti rezultat sukoba i du?a i duha ? sve dok du?a i na?a li?nost djeluju u skladu, vlada radost i mir, sre?a i zdravlje. ?im na?a li?nost zastrani s puta ?to ga je zacrtala du?a pod vlastitim ili tu?im utjecajem ? dolazi do sukoba. To je mi?ljenje dr. Edwarda Bach-a. Po njegovom mi?ljenju lijekovi se propisuju i rade za lije?enje glavnog uzroka svakog tjelesnog poreme?aja ? lo?eg emocionalnog stanja. Dr. Bach je tvrdio da ?e, ukoliko se utje?e na pacijentovu tjeskobu, depresiju, ?u?ljivost ili ogor?enje nestati fizi?ki simptomi povezani s tim tegobama.
Dr. E. Bach ro?en je 1880. godine a umro 1936. Eksperimentirao je i sa homeopatskim lijekovima i do?ao do zaklju?ka da treba pridavati va?nost pacijentu a ne prirodu pacijentovih simptoma, jo? va?nije je njegovo emocionalno stanje.
Bach je odabrao 38 vrsta divljeg cvije?a iz kojih je pripravljao lijekove. Njegov princip je bio da se cvjetne glavice stavljaju na povr?inu vode u obi?nu staklenu zdjelu, izla?u?i ih ujedno punoj su?evoj svjetlosti 3 sata, prije nego ?to bi ih spremao u boce.
Svatko mo?e primijeniti Bachove upute i koristiti se bilo kojim od njegovih lijekova. Budu?i da su potpuno bezopasni, oni ne mogu izazvati neugodne reakcije. DANAS PRAKTI?ARA PO BACHOVOJ METODI GOTOVO DA I NEMA, ali se njegovi lijekovi mogu kupiti u posebnim prodavaonicama.
Dr. Bach je svojih 38 lijekova podijelio na sedam skupina koje pokrivaju sva poznata negativna du?evna stanja. Svaki se cvijet upotrebljava za lije?enje razli?itih du?evnih stanja, a u izvornom lije?enju, kao lijek se spominje i ?ista izvorska voda!
Njegovi lijekovi ? prva skupina - djelovali su na strah, stravu, veliki strah ili paniku, na strah od poznatih stvari i na plahost, strah od sloma ?ivaca i nekontroliranog bijesa, na strah od nepoznatog i tjeskobe i strepnje, na pretjerani strah ili tjeskobu za druge.
Druga skupina je lije?ila nesigurnost, nepovjerenje u samoga sebe, u?estalo tra?enje savjeta, na neodlu?nost, oklijevanje, neuravnote?enost. Lije?io je i depresije nepoznatog uzroka, kada je prevladala sumnja i pesimizam. Koristila je kod beznadnosti i o?ajavanja, odagnala sumnju u vlastite snage, umor, neraspolo?enje. Tako?er je koristila kod lije?enja nezadovoljstva i dezorijentiranosti.
Tre?a skupina je koristila kod nedostatka zanimanja za sada?njost, sanjarenja i prepu?tanja ma?ti, kod ravnodu?nosti i bijega od stvarnosti, kod nepa?ljivosti i ?ivljenju u pro?losti, nostalgiji, apatiji i rezignaciji.
?etvrta skupina lijekova djelovala je na lije?enje malodu?nosti i o?ajavanje, nedostatka povjerenja predvi?anja i straha od neuspjeha, osje?aj inferiornosti, odnosno manje vrijednosti. Djelovala je kod osje?aja krivnje, samooptu?ivanja i samopredbacivanja, osje?aja bezvrijednosti, preuzimanje krivnje za po?injene gre?ke drugih, kod osje?aja nesposobnosti za preuzimanje odgovornosti. Posebno je djelovalo kod krajnje tjeskobe, i napu?tenosti, bez samoubila?kih namjera, kod svih oblika ?oka i tuge, bilo to tjelesni, du?evni ili emocionalni ?ok. Zatim je koristila kod srd?be i ogor?enosti, malodu?nosti zbog nenapredovanja, kod uporne borbe protiv nepovoljnih okolnosti. Pomagala je kod osje?aja ne?isto?e duha i antipatije prema samome sebi i vlastitom tijelu.
Peta skupina lijekova imala je svojstvo da lije?i posesivnost, pretjeranu brigu za druge ljude, samosa?aljenje, prevelik entuzijazam koji stvara napetost i stres, veliku napetost i razjarenost zbog nepravde. Lije?ila je osje?aj dominacije i nefleksibilnosti, nemilosrdnosti i te?njom za mo?i, netrpeljivost i drskost, kritizerstvo, samozatajivanje i samopotiskivanje i mu?enje radi postizavanja ideala, te kod iscrpljenosti nakon stresa i du?evne malaksalosti, kod ne?eljenih i ustrajnih briga u mislima, nedoumice i dvojbe, duboke depresije, tuge i melankolije te sporog prihva?anja iskustva iz ?ivota i neprestanih ponavljanja istih pogre?aka.
?esta skupina djelovala je na osamljenost, na ponos i suzdr?ljivost, u?ivanje u samo?i i osje?aj nadmo?i ili rezerviranosti. Lije?ila je i nestrpljivost i razdra?ljivost te preveliku brigu o samome sebi. Pomagala je kod nesklonosti ka samo?i i na neobra?anje pa?nje na drugoga, na tu?e rije?i i savjete.
Sedma skupina djelovala je na preosjetljivost, kod tjeskoba i du?evnih patnji, koje su se ve?inom skrivale iza hrabrog dr?anja, kod slabe volje i pretjerane ?elje za uga?anjem drugima, osje?aja bezvrijednosti. Kod zna?ajnih promjena u ?ivotu pomagali su cvjetovi iz ove skupine ? pubertet, menopauza? te na preosjetljivost na jake utjecaje izvana, ali i na ljubomoru, sumnji?avost i mr?nju.
Neuravnote?eno du?evno stanje ne?e samo sprije?iti ozdravljenje i produ?iti ozdravljenje i oporavak, ve? je takovo stanje i primarni uzrok bolesti.
Jedan od najpoznatijih Bachovih lijekova je tzv. »rescue» - (spas) ? za hitnu pomo?, sastavljen od pet lijekova i mo?e se koristiti u svim slu?ajevima panike, tuge, ?oka, strave i iznenadnih i lo?ih vijesti.
Budu?i da se Bachovi lijekovi ne propisuju za tjelesne tegobe, preporu?uju se ljudima s emotivnim tegobama koje su mo?da u svezi s tjelesnim simptomima.
Lijek se priprema tako da se stave dvije ? tri kapi koncentriranog lijeka ili pak svakog pojedinog lijeka ukoliko ih se uzima vi?e ? u specijalnu bocu za kori?tenje, i napuni se destiliranom vodom, NE IZ VODOVODA ! Lijek se uzima po potrebi ukapavaju?i po dvije do tri kapi te otopine u ?a?u vode ili prirodnog vo?nog soka.
POTREBNO JE RAZLIKOVATI LIJE?ENJE AROMATERAPIJU I HOMEOPATIJU OD LIJE?ENJA BACHOVIM CVJETNIM LIJEKOVIMA !

CELULIT

CELULITIS

Celulitis je u ?irem smislu naziv posebnog stanja vezivnog tkiva, ?esto kod ?ena, koje obi?no zahva?a donje udove. Ko?a zahva?enog predjela je bolna i pod prstima pucketa kao snijeg, a zapa?aju se i ?vori?i, bolni spontano na dodir. Zgrudvani dijelovi masti vezivnog tkiva koji prate celulitis razvla?e i olabavljuju vezivno tkivo i fibrozne trake koje idu od povr?ine u dublje slojeve, daju?i na taj na?in ko?i poseban izgled. Lije?enje celulitisa se vr?i putem masa?a, razbijanja masnih naslaga, eventualno hormonalno lije?enje, te termalnim lije?enjem.
?eljena te?ina posti?e se i odr?ava kombiniranjem dijete i vje?banja.

Bez obzira da li su normalne te?ine, mr?ave ili pretile, ve?ina se ?ena kad-tad suo?i s celulitom.
Prehrana bogata sumporom, kalijem, vitaminom C pospje?uju uklanjanje ?tetnih tvari iz organizma i time se celulit pobje?uje iznutra. Medicinski ispitana anticelulitna dijeta raznolika je i bogata okusima, a u?inak se vrlo brzo primje?uje. Ova dijeta omogu?uje mr?avljenje upravo na mjestima gdje je to potrebno. Iako samo mr?avljenje za nestanak celulita nije dovoljno. Prema istra?ivanjima prof. dr. Clausa Petera Siegersa iz Njema?ke, celulit se pobje?uje prvenstveno iznutra, jedan od va?nijih uzroka celulita je nakupljanje ?tetnih tvari i vode koje se talo?e uz masne stanice. Tri elementa, kojih u svakodnevnoj prehrani ?esto nema, poma?u njihovu uklanjanju:
sumpor - ima ga u namirnicama bogatim ?ivotinjskim bjelan?evinama; meso, ribe, mlijeko, sir, jaja,- pospje?uje uklanjanje nakupljenih otpadaka, a koki su posljedica nepravilne prehrane.
kalij - ( u mlijeku, vo?u, ?itaricama, raj?ici, krumpiru) ? poma?e uklanjanju vi?ka teku?ine, ?ime ubla?ava ote?enost.
vitamin C - ( u ju?nom vo?u, raj?ici, feferonima, per?in, luk, ?e?njak, hren, klice, sojin umak te svje?e i suho vo?e) ? pove?ava proizvodnju kolagena i onemogu?uje nakupljanje masnih stanica u tkivima. Energetska vrijednost dijete je 1.000 kalorija dnevno. Ovu dijetu ne treba provoditi dulje od tjedan dana. Jela su raznovrsna i brzo se pripremaju a prehrana je bogata za?inima i aromatskim travama, raznolikog okusa. Jelovnik se sastoji od jela i napitaka koje se koriste tijekom 7 dana. ( Ako ba? nekoga interesira, neka se javi !)
O?igledno je da neki sastojci u namirnicama mogu pomo?i uklanjanju celulita, odnosno masnih stanica.

Celulit mo?e biti i nasljedan. Naj?e??e se javlja na bokovima, bedrima, listovima, a ?esto i na trbuhu. Hormoni tako?er igraju va?nu ulogu u nastanku celulita.
Vje?be koje se provode u cilju uklanjanja celulita su ciljane vje?be, ?ija je osnovna zada?a topiti masne jastu?i?e, oblikovati mi?i?e i poticati izmjenu tvari u problemati?nim zonama. Najbolje je vje?bati barem jednom dnevno. Vje?be ne zahtijevaju ni vremena ni prostora, a vrlo su djelotvorne.
Sada postoji i pilula protiv celulita. Naj?e??e prirodne tvari koje se nalaze u piluli su ekstrakti breze, sljeza i ginko bilobe. Te tvari ubrzavaju izmjenu tvari, poti?u cirkulaciju i limfnu drena?u, a samim time se smanjuju naslage sala. Vitamin C uz to jo? poti?e stvaranje kolagena, pa se ko?i vra?a tonus.
Pilule protiv celulita treba koristiti pa?ljivo i pravilno, uz uklanjanje hormonalnih poreme?aja i lo?ih prehrambenih navika, problemima sa probavom i pu?enje. Uvijek valja imati na umu da ni?ta ne mo?e u?initi ?udo, pa ni biljni preparati, ma koliko korisni bili njihovi sastojci.
Druge recepture sadr?e sok od borovnica i ananasa, a preporu?uje se osobama ?iji organizam zadr?ava mnogo teku?ine.
Mje?avina biljnih preparata mo?e smanjiti, ali ne i ukloniti nakupine celulita.
Izme?u ostalih, tvari koje se koriste u lije?enju poreme?aja optoka krvi i protiv celulita su : ?isti ekstrakt bioflavonoida iz sjemenki Vitis vinifera, koji djeluju na tipi?ne poreme?aje zbog poreme?aja funkcije vena. Djeluju uz to i kao jak atioksidans , produ?uju?i vijek kolagena, hijarluronske kiseline i elastina.
Ginko biloba, odnosno njegovi listovi, pobolj?avaju cirkulaciju krvi u podru?jima zahva?enima celulitom. Biljka Melitos officinalis ja?a stijenke kapilara, pobolj?ava optok krvi i limfe. Riblje ulje i ulje bora?ine su bogata vi?estruko nezasi?enim masnim kiselinama, poti?u razgradnju lipida i odr?avaju fiziolo?ke razine kolesterola. Fucus vesciculosus djeluje na metabolizam i organizmu poma?e da br?e i lak?e razgradi masti, a ujedno onemogu?uje stvaranje naslaga masnog tkiva.
Terapija pilulama protiv celulita traje dva mjeseca, a kod vrlo velikih celulitnih naslaga terapija mo?e trajati 3-4 mjeseca. Ina?e se uzimaju po dvije kapsule lijeka na dan tijekom dva mjeseca, a mo?e se ponoviti za 8 do 10 mjeseci. Naravno, postoje posebni centri za uklanjanje celulita, ali kada se oni ne reklamiraju, za?to bismo ih i mi ?!
Liposukcija je zahvat kojim se celulit kirur?ki odstranjuje. To je ono krajnje.

 

CELIJAKIJA

Oslabljeni apetit, gubitak tjelesne te?ine, gr?evi u mi?i?ima, ponekad i anemija ili osteoporoza su neki od simptoma celijakije.
Bolest se o?ituje u pretjeranoj reakciji na glutene iz ?itarica te uzrokuje o?te?enja sluznice crijeva.
Dijagnozu postavlja internista gastroenterolog, dok kod djece to utvr?uje pedijatar gastroenterolog.
Nakon utvr?ene dijagnoze lije?nik ?e dati detaljne upute o na?inu prehrane i popis dopu?tenih namirnica.
U specijaliziranim prodavaonicama i trgovinama zdrave hrane, te u ljekarnama prodaju se posebne dijetetske namirnice ( tjestenina, kruh, keksi) koje su obilje?ene posebnim znakom koji jam?i da namirnice ne sadr?e glutene. Naj?e??e je taj znak prekri?en klas ?ita.
Zabranjeni su p?enica, ra?, zob i proso. Dopu?teni su ri?a, kukuruz i heljda, kesteni i krumpirov ?krob, te ri?ino i kukuruzno bra?no.
Riba, meso, jaja, mlije?ne prera?evine, zeleno povr?e i vo?e smije se jesti bez ograni?enja.
Zabranu valja shvatiti ozbiljno. Iz prehrane valja izbaciti i najmanji trag bra?na. Nemojte gledati na figuru ? u pitanju je zdravlje !
Tegobe se ve? mogu javiti u prvoj godini ?ivota nakon ?to se djetetu po?nu davati namirnice koje sadr?e glutene.
Naj?e??i su simptomi proljev i povra?anje. Valja napomenuti da postoji vi?e oblika ove bolesti.
U odraslih osoba se bolest javlja rijetko. Simptomi su ve? gore opisani. Celijakija nije nasljedna bolest. Ipak, postoji mogu?nost nasljedne predispozicije.
Pouzdana pretraga i verificiranje bolesti provodi se biopsijom tkiva crijeva.
Celijakija se jo? naziva i Herterova bolest. Ipak, za utjehu i savjet majkama ?ija su djeca oboljela od ove bolesti mogu se ponuditi prirodna sredstva koja ?e ubla?iti tegobe i u?initi ?ivot podno?ljivim. Poma?u ?este tople sjede?e kupke, te kapljice « Tormentavena », ili oblozi na trbuh sa ?ajem od kamilice ili preslice.
Za hranu dajemo ri?inu sluz sa sokom od mrkve. Od ri?ine sluzi postepeno se prelazi na je?menu sluz, zatim na zobenu i naposljetku na p?eni?nu sluz.
Dakle, ne bra?nasto, nego sluz. Treba uvijek upotrebljavati nepolirano zrnje. Niti bijeli griz ne dolazi u obzir ! Od povr?a se u po?etku preporu?uje samo pasirani obareni krumpir pripremljen kao pire. Krumpiru mo?emo dodati sok od mrkve. Od povr?a se po?inje samo sa pirjanim porilukom. Tek mnogo kasnije mogu se davati druga variva. Od vo?a se preporu?uje naribana sirova jabuka kojoj mo?emo dodati malo prijesnih banana. Kad akutni znakovi popuste mo?emo davati malo po malo soka od grejpfruta ( Grapefruit). Koli?ina hrane mora biti ?to manja. Po?to se stolica normalizira, mo?e se i?i na pove?anje obroka. Komplikacije koje nastaju zbog smanjene apsorpcije minerala, osobito kalcija, ubla?iti ?emo preparatima i biljkama koje sadr?e kalcij, prvenstveno kopriva, ?ime se smanjuju gr?evi i ja?aju kosti.

 

CIMET

CIMET ( Cinnamomum Zeylandicum Div.)
Porodica : Lauraceae ( lovori)
Farmakopejski naziv : Cortex cinnamomi Ceylanici

Nalazi?te : uspijeva u tropskoj Aziji ( Cejlon, Shri Lanka) te u Indiji i Indoneziji. Kod nas samo kora ili u obliku pra?ka. Povijest cimeta se?e zaista daleko: spominje se 2800 godina p.n.e. U pro?losti je cimet bio skup kao zlato.

Za lijek se upotrebljava samo kora, a ostali dijelovi kao za?ini. Plodovi se ne jedu, iz njih se istiskuje vosak za mirisave svjetiljke. Iz listova koji se stavljaju u jela kao za?in ( sli?no i lovoru), istiskuje se ulje od kojega se pravi cimetova voda i tinktura. To ulje jako ?ari, pa i samo jedna kap izaziva upalu ako padne na ko?u. Ako se kapi ulja prevuku ?e?erom dobiva se tzv. "cimetov konfekt" ili "sanalet", koji se koristi za ja?anje ?eluca. Vanjska kora drveta nema ljekovitih svojstva. Koristan je samo njezin unutarnji, svjetloru?i?asto-sme?i dio. Ako je kora na jeziku gorka, onda to nije cimet, nego neka druga kora.
Zbog tanina se primjenjuje i kao lijek protiv proljeva.
Cimet je aromatik, korigens, hemostatik, stomahik, nervinum, adstrigens i dezinficijens probavnih organa.
Punokrvni i lako uzbudljivi ljudi ga ne podnose. Cimet ja?a srce i ?eludac, o?ivljuje ?ivce i osvje?ava krv, poma?e kod slabe probave, stvaranja previ?e kiseline i sluzi u ?elucu, kod gr?evitog povra?anja, krvavih proljeva, krvarenja iz maternice, te kod prejake i preduge menstruacije ili poslije poroda, stimulira mokrenje i djeluje protiv gihta.

®VINO OD CIMETA : 30 grama usitnjene cimetove kore, ½ litre slatkog crnog dalmatinskog vine; namakati 6 dana. Pije se po mala ?a?ica 3X dnevno prije jela.
Jo? je efikasnije cimetovo vino pripremljeno na slijede?i na?in : 100 grama crnog vina, 8 grama cimetove tinkture, 6 grama tinkture mati?njaka i 30 grama ?e?ernog sirupa. Svakih 1-2 sata uzima se po 1 velika ?lica.

®TINKTURA : 100 g usitnjene kore cimeta namo?iti u ½ litre 80% alkohola, u trajanju od 15 dana, procijediti i uzima se dnevno po 20-30 kapi 3X dnevno prije jela.

Kupujete li cimet u trgovini bolje je kupiti koricu, jer se aroma iz mljevenog cimeta gubi razmjerno brzo. Cimet se mo?e upotrebljavati kao za?in uvijek kad se upotrebljava ?e?er, ri?a na mlijeku, puding, slatka predjela, vo?ne juhe, torte, vo?ne salate, marmelade, pun?, kakao, mlije?ni napici, ?aj itd.

®JABUKE s cimetom: 500 grama jabuka, 40 grama margarina, 3 ?lice bijelog vina, 80 grama ?e?era, 1 ½ ?li?ice mljevenog cimeta; jabuke oguliti i odstraniti sjemenke, zagrijati margarin u posudi i na njega staviti kri?ke jabuka te zaliti vinom. Pokriveno pirjati 10 '. U me?uvremenu oprezno mije?ati. Izmije?ati ?e?er i cimet u zdjeli pa ga nakon 8' pirjanja posipajte po jabukama i sve zajedno pirjati jo? 2'. Potresti posudu nekoliko puta, izvaditi komade jabuka i staviti ih na zagrijani pladanj i zaliti sokom.
Poslu?uje se toplo kao desert, kao prilog ri?i na mlijeku, slatkim rezancima ili divlja?i.

®KUHANO VINO s cimetom : u 1 litru bijelog vina staviti koru od cimeta, 10 klin?i?a i 100 grama ?e?era, zagrijati do vrenja, poslu?iti vru?e.


Postoji dobar gurmanski recept za pe?enku s cimetom, mo?da bude objavljen u popularnim " Kuharskim receptima?!"

 

CRVENI SIRUP OD PU?A.


Za ovaj recept mnogi ?e re?i da je ludost. A nije li ludost to ?to vi?e ne vidimo ?abe, krijesnice, hru?teve?
?to to zna?i? Biolo?ka ravnote?a je poreme?ena. Svaki novi sinteti?ki lijek poma?e i odma?e!
U te?kim slu?ajevima, kada ni?ta vi?e ne poma?e, obra?amo se svakome, tra?e?i slamku spasa ili nade.
A pomo? je tu, pri ruci, udaljena svega kilometar, dva, naravno, ukoliko budete uop?e imali sre?e na?i ?umske pu?eve!
Ovo sredstvo- pu?ev sirup nije ba? simpati?no,malo koga ?e odu?eviti ova ideja, ali poma?e protiv tegoba bakterijske naravi, ?irova, ?elu?anih ?irova i plu?nih bolesti.
Prire?uje se jednostavno: crvene ?umske pu?eve gola?e polo?imo u slojevima u ?a?u. Svaki sloj pospemo ?e?erom, pa onda stavljamo pu?eve.
Koli?ina ?e?era mora biti jednaka te?ini pu?eva, a bolje je ako je ne?to i ve?a.
?e?er brzo rastopi pu?eve.
Drugi dan sve zajedno procijediti i taj sirup polako pretakati u staklenku kojoj smo dodali 30% alkohol, smije?amo i - sirup je gotov!
Ostatke bacimo. Sirup je nalik likeru.
Uzima se ujutro - nata?te, puna velika ?lica, a u te?im slu?ajevima i puna ?a?ica za liker (0,3 dl).
Djelovanje je zapanjuju?ea i sami lije?nici jo? ne mogu rije?iti ovu zagonetku prirode.
Iako priprema nije ba? idealna, u nu?di se ne biraju sredstva, bitno je da poma?e.
Mnogi uspje?ni primjeri izlje?enja ovim sirupiom dokazuju da je u nu?di ili onda kada i lije?nici dignu ruke od bolesnika bolje izabrati i taj neugodni put koji poma?e, nego se prepustiti bezna?u.
Tko ne zna od ?ega je sirup napravljen, mo?e ga dobro podnijeti, jer nema lo? okus.
Ovaj lijek uspje?no lije?i stari bronhijalni katar koji nikako ne kre?e na bolje.
Mnogi ?e se ovome nasmijati ili narugati. Me?utim, ne zaboravimo da su takva sredstva ve? stolje?ima a mo?da i tisu?ama godina koristili na?i preci, i pokazala su se kao dobra te pre?ivjela mnoge kemijske preparate.
Sasvim je sigurno da ono ?to koristi, to ?e i ostati i biti jo? uvijek djelotvorni, dok ?e kemiski preparati, sinteti?ki proizvedeni kad-tad pasti u zaborav.
Jer, prirodu se ne mo?e silovati !

 

CANDIDA ALBICANS

HRANA KOJA POMA?E ?ENAMA ? infekcije kandidom.
Gljivica Candida albicans, odgovorna za neugodan bijeli iscjedak,
normalno je prisutna u ?elucu i crijevima ali se mo?e prekomjerno
razmno?iti , ?ak toliko da izazove probleme na spolnim organima.
Kad je infekcija u tijeku, izbjegavajte sinteti?ko rublje (donje), radije nosite pamu?no rublje, koje se mo?e prati na visokim temperaturama i koje ne nadra?uje spolne organe.
Korisno je tro?iti vo?e koje je bogato netopivim vlaknima a koja pospje?uju rad crijeva i ?iste ih. Najbolji rezultati posti?u se jabukama, kru?kama i vo?em koje se mo?e jesti s korom.
Jogurt poma?e uspostavljanju ravnote?e bakterijske flore i, ja?aju?i prirodnu obranu organizma, spre?ava infekcije.
?e?njak ? bijeli luk ima izraziro antisepti?ke osobine, isto kao timijan i ru?marin. Od povr?a koristit kao i kod vo?a one koje sadr?e netopiva vlaknajesti ga sirovog ili napola kuhanog.
Izbjegavajte slatki?e, sve rafinirane ?e?ere: kekse, torte, kola?e, bombone, napitke , sladoled nao?ito izbjegavati.
Gljivica koja izaziva kandidijazu , razmno?ava se hrane?i se upravo ?e?erom!
Mlije?ni proizvodi sadr?e laktozu, vrstu ?e?era, zato ih jesti umjereno.
Alkohol pospje?uje rast mikroorganizma odgovornog za kandidijazu.

«-prije    dalje-»

CELER

CELER ? ( Apium gravéolens L.)
Familija: Umbelliferae ? ?titarke.
Ostali narodni nazivi: ?ereviz, pravi celer, selen, vrtni celer, zelena, selin.
Ako ?esto posje?ujete tr?nice, obratite pozornost na neke od ponu?enih biljaka: brokulu, ?e?njak i celer ? koji ?e vam pomo?i i da snizite tlak. Po?to sadr?i i kalij, regulirati ?ete i uravnote?iti tjelesne teku?ine, te sprije?iti mnoge upale i bolove u zglobovima.
Stani?te: Raste samoniklo na vla?nim livadama, mo?varnim mjestima i obalnom podru?ju (voli slana tla), u Europi od Britanskih otoka do Sredozemlja. Nalazimo ga i u sjevernoj Africi i u Aziji, sve do Indije. Uzgaja se u vrtovima.
Srodne vrste: Uzgojeni celer razvio se iz samoniklog - Apium graveolens var. silvestris.
O biljci: "Gdo na srcu ima feler, navek mora jesti celer .." /Narodna popevka /.
Celer je dvogodi?nja biljka, /sijana ujesen mo?e biti i jednogodi?nja/,- mesnata sa odebljanim vretenastim korijenom koji ponekad mo?e biti i gomoljast. Uzgaja se u vrtovima kao vrlo cijenjeno povr?e. Okus sirove biljke je aromati?an i o?tar, ali je kuhani celer vrlo ukusan. Cvate od lipnja do rujna, kada se beru svje?e stabljike i listove ( do konca kolovoza), a korijene iskopavamo od sredine rujna do zime. Za celer se navodi da se koristio kao znak ?alosti kod nekih starih naroda. Pojedine egipatske mumije bile su ukra?ene vijencem od lotosovih cvjetova i listova celera. Jo? i danas se vjeruje /Gr?ka/ da celer donosi sre?u, pa ga stavljaju u sobe kao ukras.
Droga: / Apii rhizoma, herba, fructus/. Svje?e iscije?eni sok iz korijena, stabljika i listovi. Listova uzimati ?to manje da sok ne bude gorak ! Dr?i se da je "divlji celer " otrovan te ga zato nema u opisima lije?enja ljekovitim biljem. Korijen je upotrebljiv u prvoj godini.
Sastav i aktivne tvari: Ljekovitost se najvi?e o?ituje u prijesnoj biljci. Ima mnogo rudnih soli, osobito kuhan u juhi, isjeckan na salatu ili kuhan kao povr?e. Kao hrana se upotrebljava: repasti korijen celera korjena?a /Apium gravéolens var. rapaceum, mesnato odebljale peteljke celera rebra?a /A. g. var. dulce/ i listovi celera lista?a /A. g. var. secalinum/ . Listovi sadr?e mnogo mirisnih eteri?nih ulja i mineralnih tvari te karotina. U repastom korijenu ima ?e?era, sluzi, ?kroba, asparagina i eteri?nih ulja. Ima i karotina, vitamina "B" ? kompleksa, te vitamina "C". Listovi imaju znatno vi?e mineralnih tvari i karotina nego korijen, pa su i ljekovitiji. Glavni dio ulja je limonen. U plodovima ima oko 16% masnog ulja. Cijela biljka ima poseban okus i aromati?an miris, a naro?ito listovi i korijen. Ljekovite i aromati?ne tvari nalaze se u korijenu, stabljici i listovima. To su alakloid apiin, eteri?na ulja, asparagin, holin, te elementi kalij, natrij, klor i vitamini A, B, C i E.
Indikacije: vodena bolest, reumatske bolesti, giht, pretjerana gojaznost, rad ?lijezda, djeluje na ?iv?ani sustav, izmjenu tvari u organizmu, izlu?ivanje mokra?e, kod plu?nih bolesti te ?elu?anih tegoba, dijabetesa, za reguliranje mjese?nice, kod gubitka teka ? apetita. Popravlja krvnu sliku i povoljno utje?e na cirkulaciju i prokrvavljenost organizma. (sok). Celer je za?in za oboljele od reumatizma i gihta te onih koji takvima ne ?ele postati. Tko ?e??e upotrebljava korijen i li??e celera kao za?in, vjerojatno se ne?e tu?iti na pijesak i / ili kamence u bubregu. Za one koji boluju od vodene bolesti celer je lijek vrijedan pa?nje. Poma?e u kombinaciji s jabukom kod ko?nih bolesti.
Kontraindikacije: Miris celera je nekim neugodan. BUBRE?NI GA BOLESNICI SMIJU UZIMATI SAMO VRLO UMJERENO. TKO UZIMA SOK OD CELERA na du?e vrijeme kao kuru MORA IMATI ZDRAVO SRCE ? DAKLE ? NIJE ZA SR?ANE BOLESNIKE. KOD UPALE BUBREGA CELER SE NE UZIMA! TRUDNICE NEKA NE UZIMAJU SOK. Svje?i sok jako pospje?uje menstruaciju.
Recepture: Svje?i sok uzima se 3X na dan PRIJE jela, sam ili u kombinaciji s drugim sokovima. Treba voditi ra?una kod pripreme soka da ne bude mnogo li??a.
Umjesto soka bolje je celer konzumirati kao varivo ili kao salatu.
Nariban s jabukom uz po volji dodan orah i ?e?er - za ja?anje krvi.
Nasjeckan svje?i korijen stavlja se na grudi kao oblog kod kvr?ica u dojkama.
Za lije?enje reume, gihta, vodene bolesti i gojaznosti uzima se 2-3 ju?ne ?lice soka. Ujedno sok pospje?uje izlu?ivanje mokra?e.
Ako se ?ajem od celera pere glava, otklanja se prhut i ja?a vlasi?te.
Za podra?avanje apetita celer se odavno upotrebljava. Korijen se isjecka, doda mu se ?lica meda i stavi u bocu prirodnog vina. Za vrijeme jela uzima se gutljaj tog vina koje izaziva apetit.
Kod anemi?nih osoba ishrana treba biti ?to bolja i ja?e kalori?na. Jesti ?to vi?e raskuhano povr?e sa suhim i svje?im mesom te jetru i slezenu pripremljenu na ?aru. Obavezno uzimati juhu s dosta povr?a u kojoj mora biti celera i luka prepr?enoga na plo?i ?tednjaka. Ako se jetra i slezena ne mogu pripremiti na ?aru, onda na ulju, ali nikako na masti !
Za ?i??enje krvi i odstranjivanje suvi?nih tvari ? napravi se mje?avina od po 40 grama hrastove i isto toliko vrbove kore, po 20 grama cvijeta gloga, maj?ine du?ice i stolisnika, te po 10 grama listova celera, listova komora?a i cvijeta trnine -(Prunus spinosa). Sve se usitni, dobro izmije?a te 10 grama mje?avine ubaciti u 1 litru kipu?e vode. Promije?ati i ostaviti da kuha jo? 30'' /pola minute/ poklopljeno. Hladan ?aj procijediti u tamnu bocu i piti 5 dl dnevno vremenski proizvoljno. Prije upotrebe u hladan ?aj mo?e se dodati malo meda i svje?e ocije?enog limunovog soka.
Kod mo?dane kapi, prije ? kada se nije moglo brzo dovesti bolesnika do lije?nika ? bolesnika se poleglo, pod glavu se stavio jastuk, i mirovati. Ako je bio pri svijesti davao se hladni ?aj od ½ dl mje?avine jednakih dijelova arnike i celera, 8X dnevno. ?aj se pripremao tako da se u ½ litre proklju?ale vode stavilo 2-3 g mje?avine trava, ohladilo i pilo gorko.
Za tegobe vezane klimakterijem preporu?a se ?ajna mje?avina od po 40 grama slijede?ih trava: ki?ice ? /Centaurium umbellatum/, cvijeta bazge, lista mati?njaka, listova celera i listova per?ina. Sve dobro izmije?ati i usitniti, pa na 2 litre kipu?e vode staviti 15 grama mje?avine i kuhati 1' poklopljeno. U ve? hladan ?aj dodati 7 ju?nih ?lica meda, dobro umije?ati, uliti u staklenke i piti svaka 2 sata po 1 dl. Pije se prije i poslije jela, a i izme?u obroka umjesto vode.
Za mi?i?ni reumatizam koristi se ?aj od mje?avine po 50 grama ?ila ze?jeg trna, stabljike ze?jeg trna, listova celera, stabljike komora?a, te po 30 grama stabljike maj?ine du?ice, listova mati?njaka, stabljike petoprste i pirike. Trave jako usitniti i dobro smije?ati. U 2 litre kipu?e vode staviti 15 g mje?avine trava i kuhati poklopljeno 1', i poklopljeno ostaviti da se hladi. Hladan ?aj uliti u bocu i piti dnevno 8 dl u jednakim vremenskim razmacima i umjesto vode.
Protiv reumatskih bolova pravi se od stabljika celera sok, koji se pije u koli?ini ½ ?a?e dnevno, 2-3 tjedna. Uvijek /svaki dan/ se pije svje?i sok.
Kod uboda insekta izvaditi ?alac i ubodeno mjesto natrljati usitnjenim listovima celera i per?ina.
Za bolji apetit i probavu koristi se 25 g sjemenja celera na 1 litru vode: sjeme se opere, prelije kipu?om vodom i ostavi stajati neko vrijeme. Piju se 3 ?alice dnevno 1 sat prije jela. Za bolju probavu koristi odvar od listova od 50-60 g /25-30 g suhih/ listova celera i 1 litra vode. Svje?e listove oprati, sitno isjeckati i ostaviti 10' da se kuhaju u vodi. Ostaviti poklopljeno neko vrijeme. Piju se 3 ?alice i to: ujutro ? na prazan ?eludac, a kasnije izme?u obroka. U ovakav odvar treba dodati malo mlijeka. Isto koristi i za promuklost i gubitak glasa.
Sok od celera i jabuke: potrebna su 2 ve?a korijena celera i 1 velika jabuka ? kisela ? te sok od ½ limuna; celer se nariba kao i jabuka te procijedi. Koristi se odmah nakon pripreme.
Koktel od raj?ica, celera i jabuke: /za jednu osobu/: 10 dag raj?ice, 10 dag korijena celera i 10 dag jabuke, ?ajna ?li?ica crvene paprike, ?ajna ?li?ica sjeckana li??a per?ina, kockice leda, sol, papar. Raj?ice staviti kratko u klju?alu vodu, ocijediti i oguliti ko?u, narezati na manje komade i staviti u mikser. Jabuku oprati i oguliti te izrezati na manje komade i dodati u mikser zajedno s ostalim sastojcima. Sve izmiksati i naliti u ?a?u, dodati kockice leda i dopuniti vodom.
Jela od celera:
oko 75 dag korijena celera
5 dag sira ribanca
1 ?lica bra?na
1 ?lica maslaca
1 jaje
3 dl mlijeka
20 dag ementalskog sira
mu?katni ora??i?
sol.
Priprema :O?istite korijen celera pa ga kuhajte desetak minuta. Nare?ite ga na kri?ke i slo?ite na dno vatrostalne posude koju ste namazali maslacem. Od maslaca, bra?na i mlijeka napravite be?amel (U zapr?ku oprezno umije?ajte mlijeko da dobijete kremastu masu.). U ohla?eni be?amel umije?ajte jaje, naribani emental, naribani mu?katni ora??i? i sol. Umak prelijte preko celera, posipajte sirom ribancem i zapecite u pe?nici.
?TO JE DOBRO ZNATI PRI PRIPREMI POVR?A:
Kad kuhate povr?e, kuhajte ga u ?to manje vode a ocije?enu vodu ne bacajte ! Upotrijebite je kao dodatak juhama, umacima, preljevima?. Upravo u vodi ostaju najvrjedniji sastojci. Korjenasto i Korjenasto povr?e kuhajte u kori, pa ga tek onda ogulite i pripremajte. Na taj na?in ?e povr?e zadr?ati vi?e hranjivih sastojaka nego kad je oguljeno.
Te?e probavljivo povr?e ( mahunarke) ? protisnuti. Nemojte ih se odre?i ? mahunarke su nenadoknadiv izvor energije.
Izbacite iz jela zapr?ku. Umjesto zapr?ke povr?e "pove?ite" razmu?enim mljevenim ?itaricama ? bra?nom od soje, slanutkom, zobenim pahuljicama?
Tibetanska uputa: "Uvijek mudro izbjegavajte dva faktora koji dovode do bolesti: ?tetnu ishranu i pona?anje. Izbjegavajte ?tetne akcije tijela, govora, uma i priklonite se onome ?to je pravedno. Ne uskra?ujte sebi zadovoljstva, niti ne pretjerujte s njima."

 

 

?I?AK

?I?AK ( Arctium lappa L.) -Compositae
/ Lappa major/
FARMAKOPEJSKI NAZIV : Bardanae radix ( Extractum fluidum radicis Bardanae )
Drugi nazivi : veliki lopuh , ?i?ak zeleni, gorki lepuh, konjski ?i?ak, lepu?ina, repuh, veliki ?i?ak, veliki lepuh, ?akalj, polu?ina.

NALAZI?TE: na neobra?enom zemlji?tu, buni?tima, uz ?ivice, plotove i grabe kraj cesta i putova, po rubovima ?uma, uz nasipe potoka i rijeka, a budu?i da mu odgovara gnojeno tlo, najvi?e ga je uz naselja.

OPIS: Izrasta kao dvogodi?nja biljka od 80 do 120 cm visine. U prvoj godini listovi su prizemni i veliki, nepravilnog srcolikog oblika, smje?teni na jakim peteljkama. Tek u drugoj godini formira se jaka razgranata stabljika do spomenute visine s gusto zbijenim cvjetnim glavicama grimizno crvene boje, smje?tenim na vrhovima grana. Ovojni listovi cvjetova imaju na vrhu kukice zbog ?ega se cvije?e prima za odje?u ,kao i ?ivotinjsku dlaku, te se na taj na?in i rasprostire. Korijen je dug i vretenast, sivosme?e boje.
Cvate od srpnja do kolovoza.

SADR?I : oksidazu ? inulin, glikozid «lapin» i jedan sastojak s baktericidnim svojstvima na stafilokoke. Sadr?i tako?er gorke tvari, eteri?no ulje, nerastvorljive gume, tanin, sumpornih spojeva, kalijeva fosfata, ?eljeza, natrija, kalcija, magnezija i druge spojeve.

BERE SE:
sabire se korijen i to dvogodi?njih biljaka, koji se iskopa u jesen ili prolje?e idu?e godine, ali naj?e??e u listopadu i studenom, kad je biljka dostigla svoj puni razvitak., a potom o?isti od korjen?i?a, zemlje i ostalog zeljastog dijela biljke. Zatim se prere?e po du?ini
i tako su?i. Kad je suh, na prijelomima je bijele boje i spu?vast.
U travnju sakupljamo samo mlade listove koji slu?e za pripravu ljekovitih kupki kojima se lije?e ko?na oboljenja. Sjemenke se beru kada dozriju.
Ne valja brati pretanke korjen?i?e, ali niti predebeo ? odrvenjeli korijen.
Ukoliko je korijen predebeo, i po?inje biti drvenast, oguli se i upotrebljava samo mesnati ? vanjski dio. Korijen mo?e narasti do 40 cm. duboko u zemlju, pa ga treba lopatom iskopati. oprati, oguliti, uzdu?no prerezati i pustiti kroz paru 96 % alkohola, dobro osu?iti i zatvoriti u limenke, jer ga rado napadaju crvi. SVJE? KORIJEN JE LJEKOVITIJI.

PRIPREMANJE LIJEKA, PRIMJENA I DJELOVANJE :
Upotrebljava se u obliku pra?ka, a naro?ito u obliku ?itkog ekstrakta, izvana ? protiv ko?nih ?ireva. Li??e se upotrebljava u obliku dekokta ( odvara), tako?er za vanjsku uporabu, za smirivanje svrbe?i kod izvjesnih ko?nih bolesti.
Tako?er, korijen i list koriste se i kod upale i ?ireva ?eluca, koriste se kod pospje?ivanja znojenja, kod probave, poma?u u ubla?avanju reume, ko?nog ekcema, li?aja, osipa, gnojnih rana i skorbuta.
Suh korijen stucan u prah i pomije?an sa jestivim ( maslina ) uljem, lije?i gnojne rane kada se njime nama?u.
Protiv reume koristi se ?aj od ?i?kovih sjemenki.
Lijek protiv gore navedenih bolesti priprema se tako da se 1 velika ?lica sitno narezanog korijenja i li??a kuha u ½ litre vode u trajanju od 5 minuta, zatim se ostavi poklopljeno
10-15 minuta i na kraju procijedi. Piju se po 2 velike ?lice dvaput dnevno, ujutro i nave?er.
Ako se 60 grama korijena kuha 5 minuta u 1 litri vode, mo?e se uzimati po ?alica ujutro i uve?er.
Prah od suhog korijena pomije?an sa ze?jim lojem izvla?i strana tijela iz rane.
U slu?aju kljenuti li?nog ?ivca ( Nervus facialis ), kada se usta iskrive, zdrobi se svje? korijen i li??e s donjim dijelom stabljike ?i?ka i privije na ZDRAVU stranu.
Kod gnojnih procesa usne ?upljine grglja se a ?irevi se i rane ispiru , te osip po ko?i obla?e odvarom ?od ?i?kovog li??a, koje ima osobinu da hlad. Na 1 litru vode uzme se 1 dag. su?enog li??a i pije ujutro i nave?er po 1 ?alica.
?aj od korijena pospje?uje stolicu, izlu?ivanje znoja i mokra?u, te ?isti krv. Ako se pije NATA?TE po 1 ?alica , te 1-2 ?alice u toku dana, u dugim polaganim gutljajima, poma?e u slu?aju gihta , podagre, upornog reumatizma, uloga, vodene bolesti, ?ireva i kod otrovanja ?ivom, kao protuotrov !
?i?kovo li??e kuhano sa mladicama ? izbojcima smreke ( Picea abies) ?isti krv i lije?i od mnogih ko?nih bolesti. Istim odvarom treba ?ireve ispirati, stavljati od njega obloge na oboljelo mjesto i ujedno piti ?aj.
TREBA ZNATI DA JE KORIJEN LJEKOVIT SAMO GODINU DANA NAKON ?TO JE UBRAN.
Kada se ko?a glave dobro opere ?ajem od ?i?kova korijena, a svaki drugi dan nama?e ?i?kovim uljem, stimulira rast kose, ako joj korijenje nije uginulo.

® PRIPRAVA ?I?KOVOG ULJA.
?aka suhog i sitno izrezanog korijena, polivena s malo 80-90 % alkohola, ostavi se stajati 14 dana , zatim se dolije ½ do ¾ litre ulja ( najbolje maslinovog, ali ako ga nema dobro je i stolno ), pa se opet ostavi 4 tjedna na toplom mjestu, uz povremeno mu?kanje. Da bi alkohol ispario, bocu s uljem ne zatvaramo ?epom nego s malo gaze ili papirom u kome su izbu?ene sitne rupice. NAPOMENA: NA ISTI NA?IN SE RADI ULJE OD SJEMENA KOJE JE JO? LJEKOVITIJE !

Za ?aj se na jednu litru vode uzima 1 velika ?lica isje?enog korijena i skuha. Pije se mlaki ?aj tri puta dnevno, po jedna ?a?a, pomije?ana s ?li?icom meda.
Pomije?aju li se jednaki dijelovi toga ?aja i octa ( jabu?ni ?doma?i ) ?pa se time natrlja ko?a glave dvaput dnevno, zaustavlja se ispadanje kose. ?AJ OD SJEMENKI U TU SVRHU JE LJEKOVITIJI ? DJELOTVORNIJI.
U vinu skuhano li??e ?i?ka lije?i od mokra?nih kamenaca. Oni nestaju i kada se uzima sitno izrezan ?i?kov korijen ( ili prah ) od suhog korijena, pomije?ano s medom.
Neki ljudi kuhaju ?i?ak ( u prolje?e) u juhi, a li??e i mladice mogu se za?initi uljem i limunovim sokom, te poslu?iti kao varivo.

Rane od otvorenih vena na nogama lije?e se oblozima od ?i?kovog lista namazanog s donje strane svinjskom ma??u.
®Reumatizam - kostobolja :
po 10 grama korijena ?i?ka, cvijeta bazge, 2 grama pelina, 50 grama listova kadulje, istucanih bobica borovice ( Juniperus )15 grama, korijena kravojca 5 grama i kantariona 3 grama. Napraviti ?ajnu mje?avinu od usitnjenih biljaka, i ?itavu koli?inu nasuti u 1 litru kvalitetnog bijelog vina, poklopiti i pustiti da se sve zajedno kvasi 5 sati. Zatim zagrijati ? samo da jednom provri, poklopljeno ostaviti 15 minuta, procijediti u ?istu staklenu bocu i dnevno piti po 1 kavenu ?alicu 3 puta dnevno.

Ljekoviti pripravci od ?i?kovog korijena vrlo su djelotvorni kao « ?ista?i « krvi, poma?u kod oboljele jetre, pospje?uju izlu?ivanje ?u?i, , ubla?avaju reumatske tegobe, slu?e u lije?enju ko?nih bolesti, a preporu?uju se i kod dijabetesa.
Svje?e istisnuti sok iz ?i?kovog korijena poma?e kod opeklina, ko?nih ekcema, potko?nih ?ireva. U istu se svrhu koristi i mast iz ?i?kova korijena.
®MAST OD ?I?KOVOG KORIJENA :
Dobro o?istiti i oprati ?i?kov korijen. Narezati ga na male komadi?e i iz njih istisnuti ?to vi?e soka ( najbolje pomo?u sokovnika ). Pripremiti kvalitetnu i ?istu, nesoljenu svinjsku mast. Koli?ina masti ovisi o tome koliko se istisnulo soka, jer njihovim mije?anjem treba posti?i gustu ka?astu konzistenciju. Tako pripremljenu ljekovitu mast staviti u porculansku ( nikako u metalnu) posudu, dobro je zatvoriti i ?uvati u hladnjaku.
Nekoliko puta na dan nanosi se na ope?enu ko?u, a koristi se i kod ?ireva, rana i li?ajeva.

®UVARAK OD ?I?KOVOG KORIJENA:
Dvije pune ?ajne ?li?ice suhog usitnjenog korijena ?i?ka preliti sa 2,5 dl. MLAKE vode, ostaviti 8 sati da se mo?i, a zatim zagrijati do vrenja, kuhati minutu i procijediti.
Ovaj uvarak treba piti tri puta na dan po jednu ?alicu, i to kod bolesti jetre, ?u?i, kao i za poticanje izlu?ivanje mokra?e i znoja iz organizma. Mo?e se koristiti i za vanjsku primjenu kao kupka za ne?istu ko?u ili oblog kod ko?nih ekcema.

©Kroketi od ?i?kova korijena :
Potrebno je pet ?i?kovih korijena, 1 mladi luk, 60 g maslaca, 1 jaje, zeleni per?in, kru?ne mrvice, kukuruzna krupica / griz/, sol, uje za pr?enje.

Svje?e iskopan korijen mlade biljke ? kada se jo? nisu razvili stabljika i cvjetne glavice ? dobro oprati i ostrugati. Narezati ga na koluti?e i staviti kuhati u 2 litre hladne vode. Kada voda zakipi, smanjiti vatru, i kuhati jo? 25 minuta, odnosno dok korijen ne omek?a. Odliti vodu a korijen mikserom usitniti u ka?u. Na rastopljenom maslacu pirjati sitno nasjeckani luk, pa kada lagano po?uti, maknuti s vatre i prohladiti. Pomije?ati s ka?om od ?i?kovog korijena, dodati istu?eno jaje, sitno narezani zeleni per?in, sol i toliko kru?nih mrvica da se od dobivene smjese mogu oblikovati kroketi duga?ki oko 5 cm. Uvaljati i h u kukuruznu krupicu i pr?iti na zagrijanom ulju. Kad postanu zlatno?uti, izvaditi ih ?upljikavom ?licom na upijaju?i papir i jo? vru?e poslu?iti.
Ovako pripremljen ?i?kov korijen vrlo je ukusan, pa se mo?e uz neku salatu ponuditi kao glavno jelo, pogotovo dijabeti?arima, a prijati ?e i koristiti i ostalima.

 

?AJ PROTIV BAKTERIJE ESCHERICHIE COLI

?AJ PROTIV BAKTERIJE ESCHERICHIE COLI.

500 grama sljeza ( lista ili korijena),
100 grama lista vrijeska ( Calluna vulgaris),
100 grama lista ru?e ( Rosa ontifolia),
100 grama cvijeta vranilovke ( Origanum vulgare),
100 grama suhih peteljki od tre?nje.
Sve dobro usitniti i dobro izmje?ati da se sastav ujedna?i. ?aj se priprema od 2 velike ju?ne ?lice smjese i 1/2 litre vode. Dobiveni ?aj se pije tijekom dana umjesto vode. Kada se popije vino ( 2 dl poslije ru?ka) i ovaj ?aj, nakon 7 dana uzimanja provjeriti urin. U ve?ini slu?ajeva je sterilan.

 

?AJEVI PROTIV MIGRENE

Iako je dolje navedeno bilje bezopasno jer nema kemijskih sastojaka jakog fiziolo?kog djelovanja, ipak se preporu?a da ga ne uzimate "na svoju ruku".
Lije?nik neka svakako odredi terapiju.
1/ uzeti po 30 grama metvice, mati?njaka i kamilice, te 10 g lista ru?marina; sve to pomije?ati te uzeti 3 velike ?lice mje?avine. Preliti sa 400 g kipu?e vode, poklopiti i poslije 4 sata stajanja ocijediti. Zasladiti medom i piti umjesto vode.
2/ Uzeti 40 g mati?njaka i metvice, i po 20 g odoljena ( valerijana) i angelike. Sve ostalo kao pod 1.
3/ Uzeti 30 g plodova korijandera i anisa te po 5 g korijena selena i angelike. Plodove prije uporabe istucati. Korijenje usitniti; uporaba kao pod 1.
4/ Uzeti 25 g cvijeta kamilice, lavande, jaglaca i gloga. Sve ostalo kao pod 1.
5/ Uzeti 25 g cvijeta i lista ?ur?ice, lista metvice i korijena odoljena. Sve ostalo kao pod 1.
6/ Uzeti 15 g korijena i lista i cvijeta jaglaca, te 10 g ma?urana, korijena perunike, odoljena, selena i angelike, te 5 g cvijeta ?ur?ice. Sve ostalo kao pod 1.

 

?ETIRI TIPA CELULITA

O celulitu je ve? dosta pisano, ovaj puta samo jo? neka poja?njenja:
Celulit nastaje postepeno i neopa?eno te nikada nije samo jedne vrste na svim dijelovima tijela. Na primjer, celulit se mo?e u prvom stupnju pojaviti na bedrima, a u tre?em stupnju na bokovima.

PRVI STUPANJ :
Izgled: normalan.
Bol na dodir : da, kada se jagodicom prsta pritisne sna?no ko?a, kru?im
pokretima.
Meko?a: pove?ana; nakon pritiska jagodicom prsta na ko?i ostaje utisnuta
jamica du?e nego je to normalno, naro?ito na unutra?njoj strani bedra.
Elasti?nost: smanjena.
Suvi?na teku?ina : nema je.
Sitne kvr?ice : nema ih
Ve?e kvr?ice : nema ih.

DRUGI STUPANJ :
Izgled: normalan.
Bol na dodir : da, kad se jagodicom prsta ko?a sna?no pritisne kru?nim
pokretom.
Meko?a: pove?ana, nakon pritiska jagodicom prsta na ko?i ostaje utisnuta
jamica du?e nego je to normalno, naro?ito na unutra?njoj strani bedra.
Elasti?nost: smanjena.
Suvi?na teku?ina : slabo vidljiva.
Sitne kvr?ice: nema ih.
Ve?e kvr?ice : nema ih.

TRE?I STUPANJ:
Izgled: neravnine poput naran?ine kore, rupice, strije, suha ili masna i blijeda
ko?a.
Bol na dodir : da, kad se ko?a u?tipne.
Meko?a: smanjena.
Elasti?nost: smanjena.
Suvi?na teku?ina: slabo vidljiva.
Sitne kvr?ice: prisutne, dodirom jagodice prsta osje?aju se neravnine, sli?ne
zrnima ri?e.
Ve?e kvr?ice: nema ih.

?ETVRTI STUPANJ:
Izgled: neravnine poput naran?ine kore, rupice, strije, suha ili masna i blijeda
ko?a.
Bol na dodir : da, kao i u tre?em stadiju, ali je bol sna?nija i stalna.
Meko?a: smanjena.
Elasti?nost: smanjena.
Suvi?na teku?ina: vrlo vidljiva oko kvr?ica celulita.
Sitne kvr?ice: prisutne, dodirom jagodice prsta osje?aju se neravnine, kao
ri?ina zrna.
Ve?e kvr?ice : pipanjem i ?tipanjem ko?e lako se osjete kvr?ice poput zrna
gra?ka.

 

?E?NJAKOM PROTIV GRIPE

?e?njakova se tinktura stolje?ima koristi u lije?enju mnogih bolesti : bronhitisa, ka?lja, probavnih tegoba, nesanice, ne?iste ko?e, pa i kao preventiva protiv gripe.
Poznati bilinar Richard Willfort napominje da se od gripe mo?emo za?tititi ako svaki dan sat prije ru?ka popijemo 10-15 kapi ?e?njakove tinkture pomije?ane s malo mlijeka ili vode. Oboljelima od gripe Willfort preporu?uje odmah 20 kapljica prije i poslijepodne, jer ?e?njakova tinktura ?isti i dezinficira krv pa ?e osoba znatno prije ozdraviti.
U bronhitisa, ka?lja, i prehlade pomije?ati ?li?icu meda sa 5-10 kapi tinkture i piti 3X na dan, a kod gr?eva i bolova u trbuhu te ne?iste ko?e, poma?e masa?a razrije?enom i blago ugrijanom tinkturom. Da se za vrijeme terapije ne bi ?irio neugodan miris ?e?njaka, tinkturi mo?ete dodati oko 10% kapi paprene metvice, pri ?emu se ne?e promijeniti ljekovitost tinkture.
Za pripremu ?e?njakove tinkture potrebno je 25 dag ?e?njaka, 1 litra alkohola ili jake rakije. ?e?njak oguliti i zdrobiti drvenim batom te staviti u bocu i preliti alkoholom/rakijom. Dobro za?epljeno dr?ati na toplom mjestu ( blizina radijatora, pe?i). Sadr?aj protresti nekoliko puta tijekom dana, a nakon 14 dana procijediti kroz gazu ili lanenu krpu. Tinktura mo?e stajati u dobro zatvorenoj boci i vi?e od godinu dana.

«-prije    dalje-»

?I?OKA (HELLIANTHUS TUBEROSUS L.)

Familija: Compositae - glavo?ike
Ostali nazivi: Topinambur -/njema?ki naziv/, nahod, slatki krumpir, divlji krumpir, zemljana kru?ka, "Jerusalem artishoke" /engl./, stoljetni krumpir,
Naziv "Jeruzalemska arti?oka" uop?e nema veze sa Jeruzalemom a tako niti sa arti?okom, osim mo?da po okusu kuhanih gomolja, koji podsje?aju na arti?oku.
Srodnik joj je suncokret, po nekim izvorima navodi se da je to suncokret, ali da ima malene cvjetove koji rastu na jednako visokim stabljikama.
?i?oka je zanemareno i dosta nepoznato povr?e, mo?da je lovci poznaju dobro, ali samo kao biljku koja ?e prehraniti divlja? u zimskim uvjetima, jer divlja?, npr. srne, ze?evi, divlje svinje, medvjedi na taj na?in dobivaju hranu i tada ne prave ve?e ?tete na usjevima zemljoradnika. Ova biljka idealna je za sadnju na goletima, a njezinom sadnjom i uzgojem bi divlja? dobila ne samo hranu, nego bi na?la i zaklone me?u njenim stabljikama.
Preporu?ljivo ju je saditi i u ?umama na ?istinama, ?krapama, tlima podlo?nim eroziji, jer vrlo brzo osvoji golu povr?inu. ?i?oka je porijeklom iz Sjeverne Amerike gdje su je indijanska plemena uzgajala radi jela. U Evropu je prenesena 1616 godine.

OPIS BILJKE:
Stabljika je visoka do 2 m,( 1,5 - 3 m), listovi su hrapavi i srcoliki do jajasto - plosnatog oblika, zelene boje, na dr?kama. Stabljika, grane i li??e obrasli su grubim dla?icama. Cvjeta u IX i X mjesecu, a cvijet je sli?an suncokretu; to su ?ute glavice veli?ine 5-7 cm., koje izrastaju na vrhu stabljike, sli?ne suncokretovom cvijetu, no sitniji.  Korijen biljke je gomoljast, nepravilnog oblika i veli?ine, zavisno od sorte. Zna?ajno za ovu biljku je da ima jednogodi?nju stabljiku, ali je to vi?egodi?nja biljka: gomolji prezimljuju u zemlji podnose?i maksimalno niske temperature i na prolje?e ponovo izbija nova stabljika.

STANI?TE: ?i?oka je gotovo neuni?tiva, jer jednom posa?ena trajno se odr?ava i regenerira. Odli?no podnosi na?e klimatske uvijete, kako su?u tako i mraz, te ima veoma ?iroku visinsku amplitudu rasprostiranja. Sadi se kao krumpir, razmaka redova 60 cm, a gomolj do gomolja 40 cm na dubini od 15 cm, no na?e se i divlja, samonikla.
Dugo vremena bila je zanemarena, ali se u posljednje vrijeme ponovo rehabilitira kao ljudska i sto?na hrana. Ova biljka ne pokazuje velike zahtjeve u pogledu tla; podnosi i lo?a tla, biljke su otporne na sve vrste ?tetnika i nije potrebna nikakva kemijska za?tita, a najbolje uspijeva na lak?im pjeskovitim aluvijalnim tlima, rije?nim terasama, ?umskim ?istinama, ?krapama, napu?tenim zemlji?tima i me?ama. Jednom zasijana na istom zemlji?tu se odr?ava i 8 godina, bez ikakvih naknadnih radova osim ?etve.
Gomolje u sirovom stanju rado jedu krave, ovce, koze, konji, kuni?i, nutrije, pa i perad.
Uspijeva u toploj i u kontinentalnoj klimi, uz rijeke i potoke, a mo?da ju ne?emo prepoznati u ne?ijem vrtu kao ukrasnu biljku.

LJEKOVITI DIJELOVI BILJKE: Mlade stabljike s li??em visine do 30 cm mogu se koristiti u ishrani ljudi, kao zeleno povr?e i varivo, a i doma?e ?ivotinje rado ju jedu. Ljekoviti su gomolji, vretenasti i izdu?eni, koji sadr?e polisaharid inulin, za razliku od krumpira koji sadr?i ?krob.
Gomolji se vade obi?no u 10 ili 11 mjesecu, kada listovi po?nu venuti. Otporni su na hladno?u i najbolje ih je ostaviti u zemlji i iskapati po potrebi.

LJEKOVITO DJELOVANJE:
Osnovni sastojak ?i?okina gomolja je inulin koji je potreban dijabeti?arima, i pru?a im se na prirodan i dostupan na?in. Ovime ne mislim omalova?iti oficijelnu medicinu i farmaciju.! Tako?er sadr?i mnogo kalcija, ?eljeza, cinka, vitamina B1 i B2 , do 2% bjelan?evina, ?eljeza, kalija, fosfora, vitamina A, te manje vitamina C i D, proteina, masti, celuloze, ugljikohidrata?. U gomolju se nalazi zna?ajna koli?ina ugljikohidrata inulina, ?ak i do 25%, koji prilikom vrenja prelazi u fruktozu. Zbog toga je veoma dobra i preporu?ljiva hrana za dijabeti?are, ali i osobe koje boluju od arterioskleroze i gojaznosti. Poznato je da osobe koje jedu sirov gomolj ?i?oke manje obolijevaju od karijesa zuba. Najve?a je vrijednost gomolja, zbog ve? navedenog inulina, pa se preporu?uje bolesnicima koji boluju od ?e?erne bolesti po?to smanjuje koli?inu ?e?era u krvi, ujedno regulira probavu. Inulin u debelom crijevu poma?e korisnim bakterijama u eliminaciji ?tetnih bakterija - Escherichia coli, Candida sp. , Clostridium perfringens, Staphylococcus sp.. i druge, te sprje?ava crijevne infekcije, pobolj?ava apsorpciju minerala ( kalcij, magnezij, ?eljezo), i vitamine grupe B. Isto tako, poja?ava imunitet i prevencija je raku debelog crijeva. Kod uzimanja antibiotika, preporu?uje se uzimanje i inulina, po?to obnavlja crijevnu floru, koju antibiotici, htjeli mi to ili ne , ipak donekle i uni?te. Inulin djeluje na trigliceride i kolesterol uop?e. Preventiva je sr?anim oboljenjima i poma?e kod borbe protiv debljanja.
Po?to gomolji sadr?e i kalij, koji igra va?nu ulogu u reguliranju krvnog tlaka, rada srca, te regulira vodu u tijelu, tako?er sadr?i i fosfor, koji je neophodan za normalan rad za prijenos ?iv?anih impulsa, i za zube.
Poma?e kod probavnih infekcija, alergija na hranu, visokog krvnog tlaka, povi?ene masno?e u krvi i kardiovaskularnih oboljenja. Slabokrvne osobe ( anemi?ne) tako?er bi trebale uzimati ?i?oku.
OSTALE NAMJENE I UPORABA:
Gomolji ?i?oke se mogu svestrano koristiti za ljudsku ishranu. Mo?e se jesti kao sirovi gomolj ili kao salata - tanko narezana, a tako?er se mo?e pr?iti, pirjati ili pe?i, uza sve to, sla?a je i br?e se skuha nego krumpir. Jer za razliku od krumpira, ?ija konzumacija u sirovom obliku izaziva pove?anje tjelesne temperature, gomolj ?i?oke nema otrovnog glikozida solanina. Gomolj se mo?e pe?i ili kuhati isto kao krumpir, sam ili sa drugim prilozima, a ima i okus sli?an arti?oci. Od gomolja se mo?e spraviti i rakija !
Kod pripreme preporu?a se kuhana u kori ( neoguljena), ili pe?ena. Nije na odmet, koji mogu, da ju koriste sirovu.

«-prije    dalje-»

?UVARKU?A

?UVARKU?A ? Sempervivum tectorum L.
Porodica : Crossulaceae.
Farmakopejski naziv: Sempervivi tectori folium (Sedi magni folium),
Sempervivi tectorum succus et folia.
Ostali narodni nazivi: ?uvarka, pod silu ?iv, cmili?, divlje smilje, gromovna trava, paziku?a, uhovnik, uvara, rosa u zlu dobra, Hauswurz, Houseleek, Sempervivo, netres.
U lije?enju se koriste i srodne vrste roda Sempervivum.
NALAZI?TE: ?uvarku?a je jedna od oko 150 biljka iz porodice koja se ina?e izvorno nalazi u Meksiku. Raste divlja po krovovima ku?a, stijenama i zidovima, a dr?e je i uzgajaju u loncima po krovovima. Biljka je vrlo skromna i nema gotovo nikakvih zahtjeva. Nije jo? istra?ena u onom omjeru u kojem bi trebalo, jer ima velika ljekovita svojstva.
OPIS : ?uvarku?a je trajnica, zeljasta biljka visine od 15-60 cm., u velikim ru?icama i listovima s crvenim vrhom, duguljasto jajolikog oblika. Listovi na stabljici su duguljasto ? lancentni, s dla?icama s lica i s nali?ja, cvjetovi su sastavljeni od 12-15 lancetnih latica crvenopurpurne boje i gusto zbijenih u bogatu gronju. Iz sredine se razvija cvjetna stabljika, visine od 10 ? 30 cm. Listovi su vrlo debeli i so?ni. Cvate od lipnja do srpnja. Razmno?ava se diobom ru?ice u podno?ju mati?ne biljke. Stani?te joj je na suncu. Za uzgoj u loncu potrebna joj je obi?na vrtna zemlja, laka i porozna. Zalijevati je rijetko i malo; ?uvarku?a zahtijeva iste uvijete kao i ostale sukulentne biljke.
LJEKOVITO DJELOVANJE I PRIMJENA: za lijek se koriste listovi i to od o?ujka do kraja listopada. Najbolji na?in u lije?enju je svje?e iscije?eni sok iz listova ili cijele biljke.
Sadr?i jabu?nu i mravlju kiselinu i njihove soli, tanin, sluz, smolu i drugo.
R. Willfort je napisao da svje?e ubrani listovi ?uvarku?e pripremljeni kao ?aj, a istodobno i oblozi u obliku laganog ocjetka, primjenjuju se kao pouzdano sredstvo protiv herpesa zostera ? pojasastog osipa, zlo?udnih ko?nih bolesti, hemoroida, raspucane ko?e i glista.
Po drugim autorima /Munch, Stauffer/ se priprema sok od cijele biljke, bilo u obliku tinkture ili kao homeopatski preparat, te ga preporu?uju kod gnojne upale zubnog mesa, kod upale grla, spominje se i primjena kod raka na maternici ? (Carcinoma uteri. Bjeloruski stru?njaci pi?u da se svje?a ?uvarku?a i to listovi ? s medom i ?e?erom daju onima koji imaju sr?ane mane, te da se mije?a sa svinjskom masti i time premazuju fistule i gnojne rane koje dugo ne zara??uju. Svinjsku nesoljenu mast, toplu i teku?u pomije?aju sa svje?e stije?njenim sokom iz listova i ostave da se ohladi. Iako ?uvarku?a jo? nije dovoljno istra?ena, preporu?uju je kod raka maternice i ko?e.
Tako?er, svje?e iscije?eni sok iz listova ?uvarku?e koristi se u lije?enju nervne rastrojenosti, padavice, nemirnih snova i straha u male djece. Svje?e zdrobljeni listovi ili ?isti sok koristi se kao sredstvo koje hladi i ste?e, protiv ?ireva i rana, kod opekotina, zatim za bolna mjesta nastala gihtom, te za lije?enje «kurjih o?iju», bradavica, upale uha. Kao samopomo? u prirodi, svje?e iscije?en sok lije?i i ubla?ava bolove uboda insekta. Sokom od ?uvarku?e se uklanjaju i sun?eve pjege. Svje?i sok koristi se i za lije?enje nagluhosti naro?ito one izazvane skrutnutim ?utim sekretom - po?to ga sok ?uvarku?e rastvara. Ina?e sama biljka pospje?uje izlu?ivanje mokra?e, pa se zato upotrebljava kao lijek protiv kamenaca u mokra?nom mjehuru, kao i op?enito kod bolesti mjehura.
®?aka iscije?enog li??a, 9 velikih ?lica vode /izvorska ili destilirana/, i 20 dag svinjskog sala kuha se na slaboj vatri dok se mast ne po?ne odjeljivati. Na taj na?in se dobiva teku?a mast koju treba brzo procijediti kroz cjedilo ili pogodno sito u porculansku ili staklenu posudicu za mast i ostaviti da se stisne. Tom ma??u se ma?u i obla?u rane od prignje?enja, udarca i otekline. Svje?e istisnut sok pomije?an sa svinjskom ma??u odstranjuje sun?ane pjege. ?isti sok lije?i odstranjuje bradavice i kurje o?i. Tako?er, ?isti sok je koristan za lije?enje «crvenog vjetra», osipa i ?ireva.
®za lije?enje ili ubla?avanje padavice, ?iv?ane rastrojenosti, osje?aja straha u snu kod male djece uzimaju se 2 do 3 kavene ?li?ice svje?e iscije?enog soka (3xpo 1 ?li?icu na dan.)
®tijekom 3 tjedna za lije?enje prejake menstruacije i ?ira na ?elucu, i ujedno osvje?ava - koristi se ?aj koji se priprema od 12 grama osu?enog ili 1 dekagrama svje?eg li??a koje se kuha u ¼ litre vode (2,5 dl) ? petnaest minuta i zatim procijedi. Pije se 1 ?alica NATA?TE a dalje svaki sat po 1 velika ?lica ?aja. Istim ?ajem dobro je ispirati usnu ?upljinu ako je gnojna i grlo u slu?aju angine.
®za ja?anje organizma: - recept Matije Paunovske: iscijediti 50 g soka ?uvarku?e, ?karama narezati nadzemne dijelove ivanjskog cvije?a i iz njega iscijediti 50 grama soka. Svje?e listove kadulje samljeti i iz njih tako?er iscijediti 50 grama soka. Istu koli?inu iscijediti i iz listova dub?aca, pitomog bosiljka, latica ru?e i metvice (pitome). Samljeti i 100 grama svje?ih plodova borovnice; sve sokove i plodove borovnice staviti u jednu posudu i dodati 2 kg meda, dobro promije?ati i u staklenke uliti, ?uvati na hladnom mjestu. Uzima se 3 x POSLIJE jela.
Postoje mnoge biljke protiv tjelesnih nevolja, ali ni jedna jedina protiv smrti!

«-prije    dalje-»

DOBRI?ICA



DOBRI?ICA ( Glechoma hederacea L. )
Farmakopejski naziv : Herba Glechomae

Dobri?ica ( samobajka, koturac, o?ujen) je 20 ? 40 cm visoka trajnica puzavom ?etverouglatom, dlakavom stabljikom, ?iji donji dio puzi po zemlji, a gornji stoji uspravno. Iz nje izlaze mnoge vrije?e kojima se dalje ?iri. Listovi nasuprotni, bubre?asti, navora?ena ruba. Gore su tamniji, a odozdo crvenkasti, na dugim peteljkama. Duguljast, dvousni cvijet svijetle modroljubi?aste boje s purpurnim to?kicama ima 4 pra?nika.
BERE SE : ?itava biljka u cvatu i su?i u hladu. Cvate od travnja do lipnja. Ako je potreban svje? sok biljke, ona se cijela odre?e blizu zemlje.
KORISTI SE:prvenstveno za lije?enje di?nih pusteva, prouzrokovane astmom ili drugih oboljenja bronhija i plu?a. Ljekoviti pripravci od dobri?ice poma?u izmjeni tvari u organizmu. Poti?u izlu?ivanje mokra?e, a olak?avaju ?elu?ane i crijevne probleme koje potje?u od pomanjkanja solne kiseline. Djeluje smiruju?e kod nekih ?iv?anih tegoba. Koristi se i kao sredstvo za ja?anje organizma, naro?ito kod manjka vitamina C. Smiruje bolove kod gihta i reume. Djeluje kod otrovanja olovom.
SOK OD DOBRI?ICE:
Pripremite ?to vi?e mladih i svje?ih dobri?ica. Dobro ih operite i sitno nare?ite. U sokovniku , ili jednostavno kroz ?istu platnenu tkaninu, istisnite ?to vi?e soka. Pola ?a?e soka uzmite svaki dan, osvje?iti ?e i oja?ati organizam kako odrasle osobe, tako i djece. Djeca neka popiju samo 2-3 ?ajne ?li?ice s malo meda ili mlakog mlijeka.
Nekoliko kapi soka ukapanih u nos pomo?i ?e kod krvarenja iz nosa, a mala koli?ina duboko uvu?ena kroz nosnice olak?ati ?e glavobolju.
Kod upaljenog grla / za grgljanje /: uzeti 30 g dobri?ice, 1 velika ?lica meda, 125 g jabukova octa i 125 g vode. Kuhati 10- 15 minuta.
Tim se ?ajem mogu ispirati uha kad iz njih curi gnoj, a li??e kuhano u jabukovu octu stavlja se kao vru?i oblog protiv krstobolje, uloga i reume.
Boli li vas glava, a ne ?elite piti tablete, na?inite kuglicu od svje?eg lista dobri?ice, i stavite je u nosnicu. Glavobolja u pravilu prestaje za 10 minuta.
?aj se koristi kod upalnih procesa ?eluca i crijeva i pije se 1,5 decilitar svaka dva sata.
?AJ KOD MANJKA KISELINE U ?ELUCU : uzeti 30 g vr?kova dobri?ice, 20 g bobica borovnice, 10 g sjemena komora?a, 10 g sjemena kima, 10 g vr?kova ki?ice, 20 g vr?kova piramidalne ili puzaju?e ivice.
Priprema: Dvije ?lice ?ajne mje?avine preliti sa 6 decilitara vrele vode, ostaviti poklopljeno 20 ? 30 minuta, procijediti i piti po decilitar ?aja svaka dva sata, mlak i nezasla?en.
?AJ KOD ?I??ENJA KRVI OD MASNO?A TALO?NIH SOLI : ?ajna mje?avina pripravlja se od: 30 g vr?kova dobri?ice, 30 g vr?kova plu?njaka, 20 g bijele mrtve koprive i 20 g vr?kova dup?aca.
Dvije ?lice ?ajne mje?avine preliti pola litre vrele vode, ostaviti poklopljeno pola sata, procijediti i piti po 1,5 dl ?aja svaka tri sata, mlak i nezasla?en.
?aj pobu?uje funkciju jetre i ?u?i te smanjuje reumati?ne tegobe. Tako?er djeluje smiruju?e.

«-prije    dalje-»

DIVLJI MA?URAN - VRANILOVA TRAVA

MA?URAN DIVLJI ? VRANILOVA TRAVA ( Origanum vulgare L. )
Farmakopejski naziv : Origani herba, flores
Ostali nazivi: origanj, riganj, dobra misel, mravinac,.

PRIMJEDBA: nemojmo je zamijeniti sa pitomim ma?uranom ( Origanum majorana L. ) koji se sve vi?e uzgaja u vrtovima, ali se mo?e na?i i u prirodi.

OPIS: Raste na kamenitom , neobra?enom tlu, suhim, sun?anim livadama, u svijetlim ?umama, ?ikarama i ?ivicama.
To je trajna zeljasta biljka, crvenkasto obojenih gran?ica, visine oko 40 cm.,jajoliko kopljastih listova. Purpurnocrveni cvijetovi tvore okruglaste cvatove na vrhu stabljike. Miri?u ugodno. U vrijeme cvatnje, cijele se livade oboje tamnocrveno ? ljubi?asto. Opora je i gorka okusa. Vrsta s bijelim cvijetovima nije ljekovita.

SASTAV: eteri?no ulje s timolom i cineolom, kamfor, tanin, borneol, guma, mineralne soli i tvari koje djeluju antibakterijski.

BERE SE : za vrijeme cvatnje VII ?IX mjesec, i to cvijetovi i listovi. Stabljika nije ljekovita. SAVJET: Kad se biljka osu?i na hladnom i zra?nom mjestu, najbolje je otkinuti rukom li??e i cvijetove.

PRIPREMANJE I UPORABA:

Lije?i od prehlade bronhija, bolesti ?eluca, maternice, od slabe probave, ?utice, ?iv?anih smetnji. U vanjskoj primjeni slu?i za lije?enje od razli?itih upala ko?e.
Esencija od vranilove trave upotrebljava se kao osnova za mast protiv reumatizma.: pomije?a se 5 g esencije od divljeg ma?urana i 95 g alkoholata od ru?marina. Time se trljaju bolna mjesta.
Poma?e i kod glavobolje i migrene.

?aj . od 5 ? 6 g biljke na 2 dl kipu?e vode kod ?elu?anih poreme?aja, kada ?eludac ne lu?i dovoljno sokova, zatim kod neuroze ?eluca, gutanja zraka i ?tucanja, a umiruje i ?ivce.
Protiv nesanice vrlo je djelotvorna i potpuno neopasna mje?avina od hidrolata: divljeg ma?urana /50 g/, valerijane /25 g/, i salate/ 25 g/.

 

DRAGOLJUB - KAPUCINKA

DRAGOLJUB ( Tropaeolum majus L. )

Ljekarni?ki zaziv : Herba nasturtii indicis

Ostali nazivi : dragoljub divlji, kapucinka,

Nalazi?te: Uzgaja se kao ukrasna biljka u cvjetnjacima i loncima, a raste i u svijetlim bukovim ?umama i gajevima.
OPIS Jednogodi?nja zeljasta biljka, oko 15 cm visoka, gotovo okruglih listova, gusto protkanih ?ilama. Jarki naran?asto?uti cvjetovi, i?arani prugama, svojstvenog mirisa.

SADR?I sumporni heterozid glikotropaeolozid ? zbog kojeg a djeluje antibiotski, enzim mirozid, smolu, pektin, gumu, tanin, ?e?er i vitamin C.
BERE SE: Po?to cvate u lipnju i srpnju, upotrebljavaju se svje?i listovi i cvijet, a ponekad i zrelo sjeme.
Li??e i cvijet sabiru se za vrijeme cvatnje, a plod u kasnu jesen, kada sazri.

PRIPREMA, PRIMJENA I DJELOVANJE:

Zbog sadr?aja vitamina slu?i kao proljetna salata - mlado li??e treba sitno isjeckati, malo posoliti i dodati limunov sok ?uzima se bar jedanput na dan, ili se iz svje?e biljke iscijedi 10 ? 15 g soka za istu svrhu. Kako se biljka mo?e uzgajati u cvjetnom loncu, ili na balkonu ili u stanu ? po zimi ? osigurava nam cijelu godinu ljekovitu vitaminsku salatu
u smislu preventive, jer isparljivo eteri?no ulje dragoljuba uni?tava mnoge zarazne klice.

Isto koristi i sjeme / 5 ? 10 g /, koje sitno istu?emo i dodamo vode, po?to odstoji 2 sata popijemo s nekim vo?nim sokom.
Sumporno ulje u dragoljubu ljekovito je u slu?aju emfizema, bronhitisa, pospje?uje izbacivanje sluzi., koristi kod astme, poja?ava izlu?ivanje mokra?e, olak?ava pote?ko?e bolesne ?u?i, ja?a spolnu mo?. Uzima se tri puta dnevno po 1 kavena ?li?ica alkoholature / tinktura / , razrije?ena sa malo vode. Porast kose pospje?uje tinktura koja se priprema tako da se isjecka sitno 100 g svje?eg li??a dragoljuba, koprive ( Urtica dioica ), ?im?ir ( Buxus sempervirens ), pa se sve to prelije sa 500 g alkohola. Ostavi se stajati 21 dan. Za to vrijeme jednom dnevno promu?kati. Procijedi se , tiskanjem.
Tom se tinkturom trlja ko?a glave pomo?u mekane ?etkice. nakon 1 sat treba glavu oprati mlakom vodom. To se ponavlja svaki dan tri tjedna.
ista tinktura slu?i i za vanjsku upotrebu kod nekih ko?nih bolesti.
Dragoljub uni?tava i ?ivotinjske parazite. Ekstrakt se pokazao kao izvrsno sredstvo protiv lisne u?i i drugih parazita.
Iz lista dragoljuba dobiva se sumporno eteri?no ulje industrijskog naziva "Tromalit", koje ima veliku antibakterijsku mo?: koristi se u lije?enju di?nih i mokra?nih organa.
Dragoljub djeluje na gram negativne i gram pozitivne bakterije, a djeluje sli?no biljkama u kojima ima sumpornih heterozida, kao ?to su hren, rotkva, goru?ica i druge.

 

 

DUHAN I TVOJE ZDRAVLJE

DUHAN I TVOJE ZDRAVLJE
Prestani pu?iti!

DESET NA?INA DA PRESTANETE PU?ITI.
1. Budi doista motiviran.
Prona?i dobre, ?vrste razloge za?to ?eli? prestati pu?iti - SAMOPO?TOVANJE ;briga za zdravlje, kako sada?nje tako i u budu?nosti; briga za tvoje voljene koji su pogo?eni tvojom opasnom navikom ; ?elja da se bude ?ist, kako tjelesno tako i moralno.

2. Odredi datum kada ?e? prestati pu?iti i dr?i ga se.
Prestani naglo, odjednom; u po?etku nije lako, ali brzo prolazi.

3. Poduzmi pozitivne korake da prekine? s tom navikom. Polomi sve cigarete u ku?i i nalij vodu na njih. O?isti svu odje?u koja odi?e po duhanu. Po?ni svje?e, osje?aj se svje?e!

4. Pri kraju potpunog povla?enja od nikotina izbjegavaj atmosferu nabijenu nikotinom i prijatelje koji pu?e. Posje?uj mjesta na kojima je pu?enje zabranjeno ?( kino, muzej, knji?nica?).

5. ?tedi novac koji bi potro?io na duhan i prebroj ga nakon mjesec dana ! Kupi ne?to ?to ti je doista potrebno. Ili, kupi poklon voljenoj osobi koja se tako?er raduje tvojoj pobjedi.

6. Zaposli sebe i svoje ruke u onim trenutcima kad bi ina?e posegnuo za cigaretom. ?va?i gumu ( ne nikotinsku) ili pepermint onda kada te spopadne ?elja za pu?enjem. nakon jela umjesto pu?enja operi zube. Pro?e?i, pi?i pisma, uredi stan, vrt, popravi ono za ?to do sada nisi imao volje.

7. Kad se osje?a? nervoznim ili napetim, duboko i polako di?i. Umjesto da posegne? za cigaretom, pij mnogo vode i vo?nih sokova. teku?ina ?isti.

8. Vje?baj koliko ti tjelesna ograni?enja dopu?taju. Porazgovaraj najprije sa svojim lije?nikom o tome ?to bi bilo prikladno. Bit ?e? ohrabren svojom pobolj?anom tjelesnom kondicijom.

9. Ako pije?, prekini i s alkoholom. Alkohol i cigarete ?esto ne idu jedno bez drugoga. Izbjegavaj uz kavu pu?iti. Prekini sa prigodama na kojima bi se to moglo desiti.

10. Ne o?ekuj ?udo, ulo?i trud !

 

DRIJEN, DRENJ ( Cornus mas) ? Cornaceae

DRIJEN, DRENJ ( Cornus mas) ? Cornaceae
Ljekarni?ki naziv: Fructus cornus mascula.
Ostali nazivi : dren, drenak, drenjina.

Opis :
Listopadni grm ili manje stabalce, oko 6-9 m. visine, sa zaobljenom gustom kro?njom. Kora je siva ili ?u?kastosiva, u mladosti glatka, kasnije raspucana, lju?ti se u obliku sitnih ljuski. Mlade gran?ice su zelenkastosme?e i ve?inom fino dlakave. Korijenov sustav ve?inom dobro razvijen i duboko prodire u tlo. Pupovi su dvojaki; lisni su mali, kopljasto za?iljeni, pokriveni sa dvije ?u?kaste, fino dlakave ljuske, cvjetni su znatno krupniji i pokriveni brojnim zelenkasto?utim ljuskama i nalaze se uvijek na kratkim izbojcima. Listovi su nasuprotni, oko 4 cm dugi, ?iroki oko 3 cm, sa 3-5 srpasto povijenih ?ilica ( nerava), u uglovima bo?nih nerava na nali?ju lista nalaze se ?uperci bijelih dla?ica. Cvijetovi su sitni i dvospolni, zlatno?uti, u ?titastim cvastima koje pri dnu imaju ?etverolisni ?u?kasti ovoj. Cvjetovi se pojavljuju vrlo rano, prije listanja. Plod i sjeme je ko?tunica ( drenjina), oko 12 mm duga i 5 mm ?iroka, sa elipti?nom, na povr?ini gotovo glatkom do 10 mm dugom ko?ticom. Sazrijeva po?etkom jeseni (VIII-IX). Ima kiselkast i trpak okus.
Drijen raste sporo i do?ivi starost preko 2oo godina. Odli?no tjera izdanke iz panja i korijena.
Cvate u II i III mjesecu, razmno?ava se sjemenom i korijenovim izdancima.
Penje se do 13oo mnv, a najbolje uspijeva na kre?nja?kim tlima, na toplim i suhim stani?tima, koja nisu izlo?ena kasnim mrazevima.
Drvo drijena je jako tvrdo, te?ko i ?ilavo. Drenjine se koriste za ljudsku ishranu, bilo da se konzumiraju sirove ili prera?ene.

Sadr?i : tanin, organske kiseline, pektin, ?e?er, sluz, glikosalnu kiselinu, u ori smolu. Drenjine su vrlo zdravo i ukusno ?umsko vo?e. Sadr?e 50-90 mg.% vitamina C.
Mogu se jesti svje?e ?im se sakupe. U Italiji i ju?noj Francuskoj beru se nedozreli plodovi i konzerviraju kao masline. U Njema?koj ih ukuhavaju sa ?e?erom i octom, a u Rusiji ih koriste kao za?in za mesna i riblja jela. U nas se ovo vo?e slabo bere i tek ponegdje donosi na tr?nice.

PRIPREMANJE , PRIMJENA I DJELOVANJE:
Plod i kora, kao ?aj, lije?e od bolesti crijeva, od proljeva i groznice. Od zrelih plodova pripremaju se pekmez, vo?ni sok i vino.
Kiselkasti plod koji skuplja usta, upotrebljava se nezreo, i to protiv proljeva, odlijeva krvi, katara crijeva i grozni?avih stanja uslijed bolesti probavnog trakta.
®za gore navedeno priprema se odvar od 5-10 g kore koja se kuha 5 minuta u 2 dl. Vode, poklopi i ostavi stajati 20 min. Nakon toga se procijedi, pije se 3X dnevno po ?alica poslije jela.

®MARMELADA OD DRENJNA: 2 kg drenjina, 500 g ?e?era.
Zrele plodove drijena oprati, staviti u ?iroku posudu i zagrijavati na laganoj vatri dok ne omek?aju i po?nu se odvajati od ko?tice. Tada ih propasirati a dobiveni sok pomije?ati sa ?e?erom. Kuhati uz stalno mije?anje dok ne dobijete ?eljenu gusto?u. Zagrijati ?iste staklenke i u njih uliti jo? vru?u marmeladu. Drugi dan ih zatvoriti dvostrukim celofanom.

®MARMELADA OD DRENJNA II:
Pripraviti 1 kg protisnutog drijenka ( otprilike 3 kg s ko?ticama), ½ kg ?e?era.
Drijenak mora biti ve? mekan, oprati ga i osu?iti. Propasirati ga pa dobivenu masu pomije?ati sa ?e?erom. Kuhati i ?esto mije?ati, skidati pjenu. Ukoliko drijenak nije dovoljno sladak, dodati jo? ?e?era, kuhati da se zgusne, razlijati u zagrijane staklenke i spremiti.
®KOMPOT OD DRENJINA: 1 kg drenjina, 500 g ?e?era, 1 limun.
Od ?e?era i 7,5 dl vode skuhati sirup. Preliti ga preko opranih drenjina i sve zajedno kratko prokuhati. Uliti i limunov sok. Rupi?astom ?licom izvaditi drenjine iz sirupa i staviti ih u ?iste staklenke, a sirup jo? neko vrijeme kuhati. Preliti ga preko vo?a, ali ne staklenku napuniti do vrha. Zatvoriti ih i sterilizirati na uobi?ajeni na?in.

®«CHUTNEY» OD DRENJINA:
1 kg drenjina, 5 dl. Crvenog vina, 1 ?lica ?umbira u prahu, 1 ?li?ica ljevenog mu?katnog ora??i?a, kora od jedne naran?e, kora jednog limuna, ?e?er.
Drenjine oprati, preliti ih vinom i kuhati dok ne omek?aju. Propasirati, dobiveni sok izvagati i dodati isto toliko ?e?era koliko ima soka. Izmije?ati s ?umbirom i mu?katnim ora??i?em, dodati limunove i naran?ine kore, kuhati na laganoj vatri dok se umak ne zgusne. Uliti ga u male, prije toga sterilizirane staklenke, hermeti?ki ih zatvoriti i ?uvati na hladnom mjestu. Ovaj nadomjestak za pravi indijski chatney ( ljuti za?in) servirajte kao pikantni dodatak uz kuhano meso, hladno pe?enje ili divlja?.

 

DESET PREPORUKA DOMA?E LJEKARNE

* KA?ALJ OD PREHLADE: Na?inite sirup protiv ka?lja: 500 grama luka ( izrezan i usitnjen) pomije?ajte s 350 grama ?utog kristalnog ?e?era i zagrijte u litri vode. Ocijedite, zasladite medom i piti ravnomjerno tijekom dana. Va?no: noge uvijek moraju biti tople. Ne koristite sredstva ?to sti?avaju ka?alj. Posavjetujte se sa magistrom u ljekarni.

* BRONHITIS: ( Obi?no ga karakterizira te?ak ka?alj sa ispljuvkom. ?ljam treba iska?ljati, a ne gutati.) Na prsa staviti vru?e obloge od prosijanog, posu?enog, ljekovitog bilja ili melem goru?ice. U krevetu le?ati 30 minuta.
Ili : od velike divizme uzeti 20 grama posu?enih listova i preliti 2,5 dl kipu?eg mlijeka, procijediti kroz vrlu gustu tkaninu ( zbog dla?ica sa listova divizme) i piti ravnomjerno tijekom dana. Inhalirajte eteri?na ulja. Pijte do dvije litre ?aja dnevno i ne pu?ite.

* KA?LJANJE USLIJED PODRA?AJA : ( Radi se o ka?lju koji je suh, bez ispljuvka, a javlja se nakon prehlade. Koristiti sredstva protiv ka?lja. Ako ka?alj traje du?e od 2 tjedna posjetiti obavezno lije?nika !). Na prsa staviti sirovi luk, omotati ga ru?nikom oko prsa i pustiti da djeluje pola sata. Ili oblog od ilova?e staviti oko vrata tri puta dnevno po jedan sat i vi?e puta dnevno ispirati grlo vru?im ?ajem od kamilice.

*KA?ALJ USLIJED PU?ENJA: Terapija s koprivama; na ?licu sasu?enih listova koprive naliti ?alicu vru?e vode, pustiti da stoji 15 minuta i procijediti.
Piti tri puta po jednu ?alicu neza?e?ereno, ujutro, u podne i uve?er.

* ASTMA : ( Napadi pomanjkanja zraka, naj?e??e alergijskog porijekla. Iska?ljavati ?ljam. Nu?no lije?enje kod specijaliste). Vino od ma?urana ? u bocu bijelog vina staviti svje?i ma?uran ili maj?ine du?ice ( list i cvijet), pustiti da stoji zatvoreno 10 dana. Svaki dan dva puta promu?kati. Ovo vino ubla?ava osje?aj pritiska u prsima. Nave?er popiti jednu ?alicu. Tako?er pomije?ati tri dijela hrena sa ?licom meda i uzimati dnevno tri ?lice tijekom dana.

* UPALA PLU?A: ( Tipi?ni simptomi : te?ko i duboko disanje, pomanjkanje zraka, ka?alj, jaka groznica, bolovi u prsima .Prijeko potrebna pomo? lije?nika ! Ne uzimati sredstva protiv gripe. Uzimati mnogo teku?ine. Poma?e preljev ljubi?ice: ?li?icu osu?enih cvijetova ljubi?ica preliti sa ?alicom vru?e vode. Poklopiti odmah. Ostaviti da stoji deset minuta. Dnevno piti do devet ?alica. VA?NO : u bolesni?koj sobi treba biti visoka vla?nost zraka.

* EMFIZEM PLU?A : ( Prekomjerno nadimanje plu?a, naj?e??e posljedice kroni?nog bronhitisa i pu?enja. Simptomi: pomanjkanje zraka kod najmanjeg napora. Lije?enje je te?ko, a upale di?nih putova ( bronhitis) treba lije?iti u za?etku). Preljev kupusa; po 10 grama korijena omana, sljeza, timijana, po 5 grama ljubi?ice i jaglaca dobro promije?ati !!! Prokuhati u litri vode i dnevno popiti toplo po ?alicu u jednakim vremenskim razmacima.

* UPALA POREBRICE : (Porebrica prekriva plu?a. Tipi?ni simptomi : bolovi ispod rebra prilikom udisanja. Pri pojavi problema sa disanjem javiti se lije?niku bez odga?anja. Uzimati lagane tablete protiv bolova ( Andol 100).
Nakon dogovora s lije?nikom: oblozi i zavoji s bra?nom od goru?ice ( pomije?ati s vodom !). Prati cijelo tijelo u octenoj kupki . Ne jesti meso, ali zato mnogo sirovog vo?a. Piti svje?e sokove od povr?a ? raj?ica !

* PROMUKLOST : ( Nastaje kada su o?te?ene glasnice. Ne ?ap?ite, izbjegavajte bilo kakav govor. Inhalacija kamilicom. Potraje li promuklost vi?e od 10 dana oti?i lije?niku, mo?e se raditi o mnogo gorem. Dvije ?ajne ?lice cvijetova sljeza preliti sa ?alicom vru?e vode. Ostaviti da stoji 10 minuta. U ?aj dodati istisnuti svje?i sok od pola limuna. Piti tri puta dnevno . Tako?er omotati vrat s vla?nom lanenom tkaninom. Preko toga staviti vunenu maramu. Mirovati 30 minuta.

* ?TUCAVICA : sisati kocku leda ili kocku ?e?era nakapanu sa vo?nim octom. Ili lagano grickati listi?e estragona ( Artemisia dracunculus), ili stabljike kopra. Ponekad je dovoljan i gutljaj mineralne vode. traje li ?tucavica du?e od 8 sati potra?ite lije?ni?ku pomo? !

 

DROBLJENJE ?U?NOG KAMENA

Kamen ili kamenci u ?u?noj vre?ici, ukoliko nije nastupio upalni proces, uspje?no se mo?e razbiti i prirodno izbaciti kombinacijom ne?kodljivih namirnica. Razbijanje se odvija u ?etiri faze i tra?i strpljenja i vremena. Na taj na?in, u ve?ini slu?ajeva mo?e se izbje?i kirur?ki no?.

Ukoliko ovim tretmanom bolovi nisu pro?li, postupak se mora ponoviti, a pri tome je nu?no provjeriti stanje ?u?ne vre?ice pregledom i posavjetovati se sa lije?nikom. Ina?e, ve? poslije jednog tretmana u ve?ini slu?ajeva kamenci su izdrobljeni kod ve?ine bolesnika.
Po?to terapija traje oko dva do tri mjeseca, recept ne objavljujem, jer uz recept je potrebno i pridr?avati se pravilne ishrane i na?ina ?ivota. Samo toliko, ipak postoje recepti i postupci koji su svakome nadohvat, samo ih treba primijeniti i dr?ati se zdravog na?ina ?ivota.

 

DIJABETES TIP 1

(Juvenilni dijabetes)
?e?erna bolest kompleksni je poreme?aj metabolizma.
Za sada se jo? uvijek ne uspijeva izbje?i nastanak ovog tipa ?e?erne bolesti.
Oficijelna medicina nema lijek koji bi izlije?io ovaj tip ?e?erne bolesti.
Kod ?e?erne bolesti Tipa 1 postupno propadaju beta stanice gu?tera?e koje proizvode inzulin sve do apsolutnog nedostatka inzulina. Kod dijabetesa Tip 1 poreme?ena je proizvodnja i izlu?ivanje hormona inzulina iz beta stanica gu?tera?e. Bez inzulina koji pokre?e glukozu u stanice, razina ?e?era u krvi postaje prekomjerno visoka i nastaje hiperglikemija. Budu?i da tijelo ne mo?e koristiti ?e?er on odlazi u urin s kojim se izlu?uje. Slabost, gubitak te?ine, prekomjerna glad ili ?e? neke su od posljedica ovog "gladovanja u obilju".
?ivot bolesnika po?inje ovisiti o primanju inzulina. (Ponekad kod ?e?erne bolesti Tipa 1 dolazi do remisije i pacijenti prestanu uzimati inzulin, ali ta razdoblja "medenog mjeseca" gotovo nikada ne traju dugo, javljaju se ubrzo nakon postavljanja dijagnoze i brzo prestaju).
Ovaj oblik ?e?erne bolesti lije?i se posebnom dijetom i injekcijama ? jednom ili dvaput dnevno- inzulina. Inzulin se mo?e davati jedino injekcijama : (uzimanjem per os uni?titi ?e ga probavni sokovi prije nego ?to se upiti u krvotok. Kod dijabeti?ara djece injekcije ?e morati u prvom periodu davati roditelji, dok dijete samo ne bide sposobno sebi davati pravilno injekcijske doze.
Krv mora biti opskrbljena stalnom koli?inom glukoze.
Samotestiranje mokra?e ne daje uvijek to?ne rezultate, jer pokazuju samo pozitivan ili negativan rezultat, a ne pokazuju koli?inu glukoze. Najpouzdaniji su testovi krvi, a danas postoje usavr?eni i to?ni aparati?i koji vrlo brzo daju to?ne podatke. Na taj se na?in mo?e to?nije i pravovremeno utjecati na vlastito stanje.
Za uspje?nu kontrolu bitna je samodisciplina.
Tjelesna aktivnost sagorijeva glukozu i mo?e uzrokovati hipoglikemiju, pa ?ete morati jesti ne?to vi?e. Svaka bolest uzrokuje stres i time pove?ava potrebnu koli?inu inzulina. Ako ne mo?ete normalno jesti, pijte napitke s glukozom, ali NEMOJTE smanjivati dozu inzulina i obratite se ?to prije lije?niku.
?e?erna bolest ovog tipa mo?e uzrokovati dodatne tegobe u trudno?i i kod male djece. Mala djeca ne mogu shvatiti za?to moraju biti na dijeti i ne smiju jesti kola?e ili piti limunadu kao druga djeca, ali kad je rije? o dijeti i djetetu, ne smijete biti popustljivi. Samo ?ete mu na?koditi.
Ako ste dijabeti?ar, ne sramite se toga, i uvijek to napomenite lije?niku i zubaru prije bilo kakve terapije ili zahvata, zbog vas samih, kako bi lije?nik mogao poduzeti odgovaraju?e mjere opreza.
Razborito odno?enje prema bolesti rezultirati ?e dugim i zdravijim na?inom ?ivota. Ukoliko uzimate inzulin, nastojite izbjegavati rad u smjenama, jer on remeti redovitost dijete i uzimanja injekcija. Izbjegavajte rad na visini i ne vozite javna prometala i te?ka teretna vozila zbog opasnosti od napadaja hipoglikemije.
Redovitim kontrolama i pridr?avanjem preporu?enih mjera komplikacije se mogu svesti na najmanju mogu?u mjeru. Sve zavisi od vas samih.
Glavni problem kod ?e?erne bolesti je neulazak glukoze u stanice i nakupljanje u krvi.

 

DIJABETES TIP 2

?e?erna bolest Tip 2 je daleko naj?e??i oblik ?e?erne bolesti - javlja se u 90% slu?ajeva. Ve?ina oboljelih od Tipa 2 proizvodi promijenjene ili ?ak normalne koli?ine inzulina, ali uslijed poreme?aja u stanicama jetre i mi?i?a dolazi do otpornosti na djelovanje inzulina. Inzulin se ve?e za stani?ne receptore, ali glukozne mo?e u?i u stanicu i to stanje je poznato kao inzulinska rezistencija. Budu?i da mnogi bolesnici koji boluju od ?e?erne bolesti Tip 2 ne lu?e dovoljne koli?ine inzulina za savladavanje rezistencije na inzulin, pretpostavlja se da kod takvih bolesnika postoji dodatno o?te?enje beta stanica gu?tera?e koje naru?ava izlu?ivanje inzulina. Tako je ?e?erna bolest Tip 2 vjerojatno kombinacija nedovoljnog lu?enja inzulina i nemogu?nosti da pravilno djeluje na ulaz glukoze u stanicu.
Dijabetes Tip 2 se mo?e sprije?iti zdravim na?inom ?ivota.

Ukoliko ste stariji od 45 godina, tjelesne te?ine 20-30% ve?e od normalne, ako vam je krvni tlak vi?i od 90/140, vrijednost HDL kolesterola vi?a od 365 mg/dl, te vrijednost triglicerida vi?e od 250 mg/dl, vrlo je velika vjerojatnost da pripadate velikoj skupini neotkrivenih bolesnika od dijabetesa Tip 2, odnosno po engleskoj me?unarodnoj terminologiji NIDDM ? o inzulinu neovisni tip ?e?erne bolesti.

Kod ovog tipa bolesti jo? su o?uvane funkcije stanica koje proizvode inzulin. Kod ove skupine mo?e se primjenjivati oralna terapija lijekovima koji svojim dodatnim djelovanjem potpoma?u izlu?ivanje inzulina, kao i terapija ljekovitim biljnim pripravcima. Na taj na?in se odr?ava normalna koncentracija ?e?era u krvi.
Kemijski - farmakolo?ki lijekovi temelje se na temelju kemijskog spoja sulfonilureja.
Va?no je znati da se uz dijabetes ve?u mnoge bolesti ili ih dijabetes pospje?uje ? bolesti srca i krvo?ilnog sustava, pojava mo?danog inzulta, promjene u masno?ama krvi, retinopatije, polineuropatije i brojnih drugih promjena.
Preventiva je u odgovaraju?em re?imu prehrane / raznolika hrana, izbjegavanje masno?a, izbjegavanje industrijski prera?ene hrane i slatki?a, vi?e kuhanja i pirjanja a manje pr?enja, umjerenost u za?inima i alkoholu/, i obavljanju fizi?ke aktivnosti ? tjelovje?ba i svakodnevno kretanje.

Dijabetes gojaznih osoba nema mnogo karakteristi?nih simptoma. Glikozurija - latentni dijabetes se ?esto otkriva slu?ajno. Tako?er, poliurija ? pove?ana koli?ina mokra?e i ?esto mokrenje no?u mogu upu?ivati na ovu vrstu bolesti. Pove?ani apetit ? polifagija ? simptom je koji se rijetko javlja. Astenija - op?e slabost je ?est znak ali i impotencija.

Od laboratorijskih nalaza najva?nija su dva: glikozurija i hiperglikemija. Nalaz ?e?era u mokra?i se dokazuje Fehlihg probom: u jednu epruvetu se stavi 2-3 ml Felingovog ( Fehlingovog) reagensa, a u drugu ista koli?ina mokra?e. Sadr?aj u ovim epruvetama se prokuha, a zatim se one izmije?aju. Ukoliko ima ?e?era u mokra?i, pojavljuje se ?UTA boja. U najnovije vrijeme bolesnik sam mo?e vr?iti pregled ? testiranje mokra?e.
Glikemija se odre?uje nata?te; poslije 15,30, 60, 120 i 180 minuta.
Ovaj tip bolesti sporo se razvija.
?e?erna bolest se ipak mora ozbiljno shvatiti. Dijabetes mo?e biti opasan ako bolesnik do?e u pogre?ne ruke ili ako u svojoj sredini ne nai?e na dovoljno razumijevanja. Pravilno lije?enje i bri?ljivo odabrana i provedena prehrana osnovni su uvjeti da dijabeti?ar ostane sposoban za rad i normalan i kvalitetan ?ivot.
?e?ernu bolest mo?e lije?iti samo lije?nik.
Naravno, uz odgovaraju?e i stru?no obrazlo?ene mjere s podru?ja PRIRODNOG lije?enja, u lije?enje dijabetesa treba uklju?iti i odgovaraju?e lijekove.

U nastavku: hipoglikemija i hiperglikemija?.

 

EUKALIPTUS

EUKALIPTUS (Eucalyptus globulus Labi ll.)
Porodica: Myrtaceae ( mr?e, mirte)
Ljekarni?ki naziv: Oleum eucalipti, folia Eucalypti


Gr?ki «Kalyptos» zna?i sakriti a «Eu» zna?i dobro.
Drvo porijeklom iz Tasmanije i Australije, raste vrlo brzo i dosegne visinu do 80 metara. Danas se uzgaja u mnogim zemljama toplog podneblja. Ima ga i u na?em Primorju. Budu?i da jako upija vodu iz zemlje, sadi se radi isu?ivanja vla?nih mo?varnih terena.
Upotrebljava se li??e starijih grana .Oficijelno li??e (Eucalypti folium je duga?ko, kopljasto , naj?e??e srpasto i pri dnu koso s kratkom dr?kom.
Duga?ko je oko 20 cm., ?iroko oko 5 cm. Li??e je ko?asto i golo , sitno bradavi?asto, blijedozelene boje. Ako se list gleda prema svjetlosti, vide se to?kice koje potje?u od ?upljina sa eteri?nim uljem.
U osu?enom li??u ima 1,5 ? 3 % eteri?nog ulja ?iji je glavni sastojak cineol (eukaliptol).
Najve?a kolekcija eukaliptusa kod nas se nalazi u botani?kom vrtu na otoku Lokrumu kod Dubrovnika.
Ulje i li??e eukaliptusa slu?e za lije?enje organa za disanje, u astmi, kod bronhitisa, kod infekcija gornjih di?nih putova. Naj?e??a primjena je u obliku inhalacije.

Razmno?ava se sjemenom koje se sije krajem o?ujka ili po?etkom travnja u dobro obra?enu zemlju.
®Kao infuz stavlja se 10 g li??a na 1 litru vode. List obiluje umiruju?im stanjem te antisepti?kim.
Pri oboljenju usta, grla ( laringitis) i nosa daje se u obliku mje?avine za inhalaciju ili kao ljekovita mast. Mast za nos ne smije sadr?avati vi?e od 1% cineola.
Upotrebljava se i kao slab dezodorantni antiseptik u sobama bolesnika.
Ulje eukaliptusa i sam eukaliptol ulaze u sastav raznih preparata za utrljavanje kod reumati?nih oboljenja. Primjenjuje se i kod ?enskih bolesti u obliku ?aja i kupki.
Eukaliptol je glavni sastojak eteri?nog ulja koje se dobije destilacijom s vodenom parom iz svje?eg li??a i cvjetnih pupoljaka raznih vrsta roda Eucalyptus, posebice E. globulus. Eteri?no ulje je bezbojna ili svijetla zelenkasto?u?kasta teku?ina , karakteristi?nog svje?eg ukusa koji hladi i jakog je posebnog mirisa. Osim eukaliptola, sadr?i jo? pinen, kamfen, terpineol, razne aldehide, tanine, smole, vosak, gorke tvari i dr.
PRIPREMA LIJEKA I DJELOVANJE:

Od njegovog mirisa bje?e komarci. Na taj na?in se indirektno upotrebljava za suzbijanje malarije, a li??e se jo? dodaje mje?avinama ?ajeva protiv ?e?erne bolesti, za ?i??enje u slu?aju zatvora, protiv ?iv?anih bolesti. Djeluje kao adstrigens, ponekad kao tonik i antiseptik.
Eteri?no ulje se mo?e nabaviti u ljekarnama. Gotov preparat se zove «Klorofilipt». Sredstvo je za ubijanje stafilokoka, naro?ito kod sepse, peritonitisa, pleuritisa, pneumonije, opeklina i trofi?nih rana.

 

FISURE ? NAPUKNU?A KO?E.

Fisure ili napuknu?a na ko?i i sluznici anusa pripisuju se prekomjernoj samokontroli. Napukline ili rascjepi na anusu nisu bezazlene tegobe, jer ima osoba koje nerijetko pate od vrlo jakih boli. Fisure se mogu javiti bez obzira da ?ivotnu dob.
Anus (?mar) je donji otvor digestivne cijevi. Nalazi se na samom kraju rektuma, odnosno zavr?nom dijelu debeloga crijeva.
Steza? anusa ? sfinkter ? je kru?ni mi?i? koji obavija sluznicu i osigurava njegovo zatvaranje osim prilikom vr?enja nu?de (defekacija), kada se on olabavljuje. U visini anusa glatka sluznica rektuma prelazi u ko?u susjednih oblasti i predstavlja rub ?mara, sjedi?te koje je mnogobrojnih lojnih ?lijezda.
Analna fisura je ustvari izdu?eni ulkus (?ir ili rana) koki se od analnog sfinktera pru?a u analni kanal. Kad bolesnik vr?i nu?du , nadra?aj ulkusa izaziva spazam ? gr?enje sfinktera koji je popra?en jakim bolovima a ponekad i krvarenjem. Iako je ovo rijetko oboljenje, i naj?e??e se javlja kod ?ena, mo?e se katkada izlije?iti ve?im sadr?ajem vlaknaste hrane u ishrani i sredstvom za otvaranje (teku?i parafin).Ako je fisura dugotrajna ili recidivira, lije?nici pribjegavaju manjim operativnim zahvatima.
Me?u mladom djecom fisura je naju?estalija u dobi od 4-5 godina.
Uzroci jo? uvijek nisu potpuno poznati, iako ih sigurno pospje?uje pove?ana osjetljivost crijeva.
Fisure anusa mogu biti ?ak i psiholo?ki uzrokovane poja?anom frustracijom ili napeto??u.
Fisura mo?e prakti?ki nastati na bilo kojem dijelu ?mara, ali u 80% slu?ajeva stvara se na povr?ini ko?e koja obavija rub ?mara, na mjestu na kojem je anus snopom mi?i?nih vlakana spojen s trti?nom kosti. Naj?e??e problem s fisurama imaju perfekcionisti i one osobe koje moraju sve imati pod svojom kontrolom.
Fisura je u po?etku akutna i javlja se trenutno napuknu?e koje lako zarasta, ali se nakon nekog vremena ponovno javlja. Kod fisure, za vrijeme pra?njenja crijeva osje?a se ?arenje, a ponekad se u stolici na?u tragovi krvi. Ovakav rascjep nerijetko prelazi u kroni?ni oblik s nepodno?ljivom boli, naro?ito kod pra?njenja crijeva. Bol ostaje prisutna i nekoliko sati nakon pra?njenja i zna se poja?avati. Bol se smanjuje no?u, ali nakon bu?enja i odlaska u nu?nik opet se javlja, a smiruje se tek uz jake analgetike. Pranje hladnom vodom POGOR?AVA stanje. Pranje mlakom vodom donekle ubla?ava tegobe.
Zbog psihi?kih ?imbenika na autonomni ?iv?ani sustav nastaju promjene u radu toga mi?i?a. Dolazi do pucanja sluznice (ko?e), te do pojave fisure ? ragade. Uzrok je da se mi?i? po?inje puno sna?nije stezati nego ?to je to potrebno, a prekomjerna napetost mi?i?a ukoliko je stegnut du?e nego je to potrebno, dovodi do zapreke normalnom prolazu stolice. Po?to je svojim stra?njim dijelom spojen s trti?nom kosti, podra?aj za vrijeme pra?njenja crijeva postupno dovodi do pucanja ?mara upravo u visini zavr?nog dijela kralje?nice.
Osobe koje imaju ovakve probleme su ve?inom krute osobe u opho?enju s drugima i vrlo stroge prema sebi, ljudi koji si ne dopu?taju opu?tanje, pogre?ku ili popustljivost. To su vrlo sitni?ave osobe. Ne dopu?taju improvizaciju, naro?ito ne u poslu kojim se bave, uvijek ?ele imati kontrolu nad situacijom, no to ne mora biti pravilo.
Prelaskom u kroni?ni oblik fisura postaje sve dublja, rascjep postaje dubok da vlakna mi?i?a sfinktera ( koji je ina?e bogat zavr?etcima ?ivaca) ostaju otkrivena i pra?njenje crijeva postaje istinska patnja.
Vremenom se na rubu fisure stvara zadebljala ko?a i spontano zarastanje rane postaje nemogu?e. Tu se javlja za?arani krug: prekomjerna napetost (tonus) sfinktera uzrokuje fisuru, a fisura izaziva bol. Bol pak uzrokuje jo? ja?e stezanje mi?i?a ?mara.
Higijena i opu?tanje tkiva ?mara nisu uzrok fisurama. Uzrok je mnogo dublji: unutra?nji, psihi?ki nesklad. To je odraz poreme?ene emocionalne ravnote?e i du?evnog nesklada, a fisura se javlja kada tijelo vi?e ne mo?e podnositi taj nesklad..
LIJE?RNJE:
U akutnom stadiju poma?u kreme za zacjeljivanje. I u kroni?nom stadiju treba lije?iti i psihu i tijelo!
Osobitu pozornost treba posvetiti emocionalnim problemima koji su i podloga ove bolesti!
Kod kroni?nog nastupa bolesti koristi mje?avina ?aja od po 20 grama stolisnika, sr?enjaka ( Polygonum bistorta), stabljike i cvijetova maj?ine du?ice, hrastove kore ( lu?njak ? stabljike pirike ? puzavi dio i ?i?kovog sjemena ili ?i?kove stabljike s listovima.
Priprema se tako da se sastojci dobro usitne i izmije?aju. U jednu litru proklju?ale vode stavi se 5 grama mje?avine trava i kuha poklopljeno 1 minutu. Pije se ½ decilitra prije i poslije jela te po 1 decilitar za vrijeme ru?ka i ve?ere. Preostala koli?ina uzima se tijekom dana umjesto vode s dodatkom limunovog soka ili soka od kisele jabuke. Ukoliko se pojavi zatvor, upotrijebiti klistir i poslije toga obavezno isprati MLAKIM ?ajem od jednakih dijelova / koli?inski/ hrastove kore i listova. Taj ?aj se priprema tako da se u 2 litre vode stavi po 15 grama hrastove kore i li??a i kuha poklopljeno 5 minuta. Po potrebi dodati nekoliko kapi limunovog soka.
Nakon ?to se ispralo, obavezno ubrizgati ulje od kantariona i tako?er uljem od kantariona namazati mjesta oko ?mara.
U ishrani koristiti ?to vi?e kuhanog vo?a, ali bez ?e?era. Preporu?ljivo je uzimati pelud ne stariji od 1 godine. U ?aj se stavljaju 2 male ?ajne ?li?ice peluda.
Kora hrasta / SREDDINA/ se sabire od svibnja do lipnja. Ljekovitija je mlada kora i po mogu?nosti svje?a. U ljekarnama se mo?e nabaviti ekstrakt hrastove kore.
Poma?e i sjede?a kupelj: u zemljani iznutra pocakljeni ili emajlirani lonac od 2 litre stave se dvije dobre ?ake hrastove kore i zalije hladnom vodom do vrha. Poklopi se porculanskim ili emajliranim poklopcem i ostavi preko no?i. Ujutro se stavi kuhati i kad zakipi ostavi se jo? na laganoj vatri polako kuhati jo? pola sata. Zatim se skine s vatre i ostavi poklopljeno do ve?eri. Tada se u posebnom loncu jako ugrije toliko vode da, kada se sjedne u sjeda?u kadu dosegne do pupka.( Ili se iz bojlera pusti vru?a voda) Kuhani « ekstrakt» iz zemljanog/emajliranog lonca se ulije u tu vru?u vodu kroz gusto cjedilo da u kadu ne u?u komadi?i kore. Kad se sjedne u kadu, pokrije se tijelo plahtom iznad vode da se sprije?i prehlada i ne izlazi para.
Prvi dan se sjedi u kupki 10 minuta, drugi 15, a tre?i i dalje po 20 minuta. Voda treba biti vru?a koliko tijelo mo?e izdr?ati. Nakon kupke ne trljati tijelo nego lagano pritiskom ru?nika osu?iti, omotati se starom plahtom i le?i u krevet, te se dobro pokriti. Budu?i da od tanina ostaju sme?e mrlje koje se ne daju oprati, za su?enje koristimo stare ru?nike i plahte, koji se nakon su?enja mogu ponovno upotrijebiti. Potrebno je svakako ocijeniti da li srce podna?a vru?u vodu.
U istu svrhu koristi se li??e od oraha i hrasta u jednakim dijelovima, a taj odvar se mo?e stavljati na ?mar.

Kod ove bolesti uspje?na je i kamilica u pra?ku; u tijeku 24 sata uzme se 6X po 1 kavska ?li?ica kamili?ina pra?ka, prije jela, s vodom.
Tako?er djelotvorna je i pomo?nica, kao ulje i kao mast u kombinaciji s kamilicom, stolisnikom i kantarionom, te preslica u kombinaciji s hrastovom korom i gr?kom djetelinom, kao klistir i kao ?aj.

 

Gratis Homepage von Beepworld
 
Verantwortlich für den Inhalt dieser Seite ist ausschließlich der
Autor dieser Homepage, kontaktierbar über dieses Formular!